Lopov prevario Hrvaticu, ovako je zadobio njeno povjerenje: Uplatila mu tisuće eura

Online svijet postao nam je nova stvarnost, a komunikacija s drugima pretežito se vodi na društvenim mrežama. No, valja biti oprezan u virtualnom svijetu, na što često upozorava i policija zbog potencijalne krađe identiteta, ali i imovine, piše Direktno.

Razne su financijske vrste prijevara, a najpoznatije su one u kojima se krade identitet. Tu se ubrajaju vishing, phishing i smishing. Vishing je krađa identiteta pozivom, dakle telefonska prijevara u kojoj prevaranti zovu i pokušavaju navesti da osoba otkrije svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im se uplate novčana sredstva. Phishing je mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte, točnije kada prevaranti šalju lažne poruke e-pošte.

Tim porukama pokušavaju navesti žrtvu na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka. Smishing je krađa identiteta SMS-om, odnosno to je pokušaj prevaranata da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke. Nadalje, česte su i krivotvorene mrežne stranice banaka u kojima se koristi lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu.

Naime, jednim klikom na poveznicu prevaranti se koriste raznim metodama prikupljanja financijskih i osobnih informacija. Često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta. Dalje, tu je krađa osobnih podataka. Osobne informacije ljudi prikupljaju se kroz kanale društvenih medija, a postoje i investicijske prijevare i prijevare u online kupovini koje navode osobe da misle kako je pametno u nešto uložiti ili daju odlične, a naravno lažne online ponude.

Novi slučaj prevare

Najnovijem slučaju online prijevare svjedočila je 60-godišnjakinja koja je u srijedu vinkovačkoj policiji prijavila da je prevarena preko društvene mreže.

Ona je od veljače do kolovoza ove godine stupila u vezu s muškarcem koji joj se lažno predstavljao kako radi na naftnoj platformi te da mu je žurno potreban novac, kao i to da će joj ga vratiti. Tako je zadobio njezino povjerenje te mu je ona u više navrata uplatila ukupno pet tisuća eura.

Međutim, kada je ona zatražila povrat tih novaca, muškarac je istaknuo kako mu je bankovni račun blokiran. Policija je odmah reagirala na slučaj te ponovno upozorila građane na oprez u komunikaciji na društvenim mrežama i stranicama za upoznavanje.

Pokradeno više osoba odjednom

Valja podsjetiti i na slučaj kada je Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru otvorilo istragu protiv šest hrvatskih državljana, uključujući i jednog maloljetnika, zbog sumnje u prijevaru i tešku krađu. Naime, osumnjičeni su tijekom lipnja i srpnja ove godine prevarili i pokrali više osoba putem lažnih oglasa za prodaju automobila.

Na različitim su internetskim stranicama objavljivali lažne oglase za prodaju motornih vozila i dogovorili kupoprodaju s oštećenicima. S njima su se sastajali na području Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Zagreba te uzimali novac bez isporuke vozila. Od dvojice oštećenika preuzeli su ukupno oko tri tisuće eura, a da im nisu isporučili motorna vozila ili vratili preuzeti novac.

Trojici oštećenika su, kako su naveli iz županijskog državnog odvjetništva, nakon prethodnog omamljivanja napitcima, neovlašteno uzeli stvari i predmete, osobne dokumente i novac u iznosu od nekoliko tisuća eura.

Razotkrivena velika prevara preko popularne stranice koju svakodnevno koriste i Hrvati

Primjer smishinga

Poznat je i slučaj 19-godišnjakinje u Dubrovniku koja je u policijskoj postaji prijavila da je s njezinog računa na nepoznati račun prebačen iznos od 871,35 eura.

Naime, nakon nedavne kupnje preko web trgovine koju je obavila preko servisa PayPala na mobilni je uređaj dobila SMS poruku u kojoj se nalazila poveznica za ažuriranje adrese dostave.

Internetske prijevare uzele su maha: Sve je više prijavljenih slučajeva u Hrvatskoj

To ju je odvelo na krivotvorenu internetsku stranicu gdje je potvrdila autorizaciju za uslugu promjene adrese dostave. Istog trenutka kada je potvrdila autorizaciju na mobilnoj aplikaciji, nestali su joj novci s računa. Ako niste sigurni o čemu se radi, ponavljamo, prvo se konzultirajte i provjerite, prije nego bilo kome šaljete uplate.

*Tekst je nastao u okviru projekta ” Kako prepoznati govor mržnje, lažne vijesti i prikriveno oglašavanje?  ‘ kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.