Jedna za drugom nižu se afere u sportskim savezima, a ujedno i u Hrvatskom olimpijskom odboru koji i jest dužan kontrolirati i pratiti potrošnju sredstava koja se dodjeljuju tim istim sportskim savezima.
Da je HOO sukladno nekolicini različitih propisa, zakona i vlastitih akata dužan na godišnjoj razini izvještavati Ministarstvo turizma i sporta o financiranju svih sportskih saveza još je po izbijanju afere u Hrvatskom skijaškom savezu potvrdio i resorni ministar Tonči Glavina rekavši da nisu imali prijavljenu nikakvu nepravilnost vezanu uz financiranje bilo kojeg sportskog saveza.
Prebacivanje odgovornosti
Glavina je još prije nekoliko tjedana podsjetio kako je ministarstvo 2025. prvi put ustrojilo službu za kontrolu financiranja sustava sporta kao i da ministarstvo izravno kontrolira sredstva koja dodjeljuje za izgradnju sportske infrastrukture ili za veće sportske manifestacije. S druge pak strane nakon izbijanja afere u Skijaškom savezu čelni čovjek HOO-a Zlatko Mateša odgovornost je prebacio na interne kontrole podsjetivši da je Savez samostalna pravna osoba s revizorima i nadzornim odborom.
Tko je dakle morao primijetiti malverzacije u sportskim savezima, još se uvijek utvrđuje prebacivanjem loptica. No, u cijeloj priči zanimljiva je i uloga Državnog ureda za reviziju koji se kolokvijalno naziva i čuvarom državnog proračuna budući da oni provjeravaju kako se troši proračunski novac. Pošto se HOO kao i svi sportski savezi između ostaloga financiraju iz proračuna i prihodima od igara na sreću Državna revizija ima zakonske ovlasti provoditi nadzor nad njihovim poslovanjem.
Revizori provjeravaju jesu li sredstva dodijeljena savezima od HOO-a ili direktno od države utrošena sukladno programima za koje su dodijeljena. Ona također može otkriti fiktivne fakture, isplate dnevnica bez pokrića ili neopravdano prikupljanje gotovine čemu se svjedočilo u Skijaškom savezu. Ukoliko revizija izda nepovoljno mišljenje ili mišljenje s rezervom to bi institucijama trebao biti alarm da u savezu postoji ozbiljan financijski kaos. Premda Državna revizija samostalno ne uhićuje, njeni nalazi nerijetko se koriste kao temelj za kaznene prijave. PNUSKOK-ovi istražitelji često revizorska izvješća koriste kao smjernicu za to koji dokumenti manjkaju ili gdje su novčani tokovi suspektni.
Sukob s Vladom
Revizija usput rečeno izvješća dostavlja Saboru što omogućuje i potencijalni politički pritisak na smjenu odgovornih kadrova ukoliko su nalazi negativni. Za razliku od privatnih Državna revizija je neovisna. Njena je primarna uloga lojalnost državi, a ne klijentu u ovom slučaju Savezu radi čega se njeni nalazi teško mogu zaobići. Državna revizija trebala je dakle svih ovih godina dati širu sliku o tome je li sustav kontrole u Hrvatskom olimpijskom odboru uopće postojao. Inače je glavni državni revizor Ivan Klešić koji se i sam našao na meti kritika javnosti pošto u dva navrata nije predao imovinsku karticu u zakonskom roku.
Unatoč tome Klešić se godinama nalazi na čelu Državnog ureda za reviziju. Prema dostupnim podacima Klešić je rođen u Karlovcu. Školovao se na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Pod njegovom palicom Ured provodi reviziju državnog proračuna, lokalne samouprave i državnih tvrtki, a izvješća koja polaže Saboru često su pod lupom javnosti pošto ukazuju na nepravilnosti u trošenju javnog novca. Svojedobno se Klešić našao i u sukobu s Vladom nakon što je 2023. uputio dopis saborskim zastupnicima inzistirajući na zaštiti neovisnosti Državnog ureda za reviziju za što je povod bio Zakon o plaćama za koji je tvrdio da bi Vladi omogućio kontrolu nad primanjima revizora čime bi se narušila njihova autonomija.
Taj manevar doživljen je i kao Klešićev sukob s premijerom Andrejom Plenkovićem što je diskutabilno utoliko što su Klešiću u oporbi često spočitavali veze s HDZ-om. Klešić se u fokusu javnosti našao i zbog skandala u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe gdje je bivši direktor Vlado Bagarić prozivan zbog sumnjivog zapošljavanja Klešićeva sina. Unatoč tome Klešić u Saboru često dobiva komplimente na račun svojeg rada kako od vladajućih tako i od predstavnika opozicije. Prema podacima iz imovinske kartice Klešić kao glavni državni revizor mjesečno zarađuje 4.818 eura. U Karlovcu posjeduje garažu od 18 m2 procijenjenu na 17.253 eura. Vlasnik je Golfa iz 2007. vrijednog oko 5.308 eura. Njegova osobna ušteđevina iznosi 204.890 eura.
