Američki predsjednik Donald Trump je iranske uvjete za okončanje rata na Bliskom istoku nazvao “potpuno neprihvatljivima”, povećavajući vjerojatnost obnove sukoba nakon tjedana pregovora.
Teheran smatra da je njegov prijedlog za okončanje rata “velikodušan i odgovoran”. “Naš zahtjev je legitiman: zahtjev za okončanje rata, ukidanje (američke) blokade i piratstva te oslobađanje iranske imovine koja je nepravedno zamrznuta u bankama zbog američkog pritiska. Siguran prolaz kroz Hormuški tjesnac i uspostavljanje sigurnosti u regiji i Libanonu bili su drugi zahtjevi Irana, koji se smatraju velikodušnom i odgovornom ponudom za regionalnu sigurnost”, rekao je glasnogovornik iz Teherana.
Iran je ranije tijekom dana odgovorio na najnoviji mirovni prijedlog Washingtona, upozorivši da se neće ustručavati odmazde na bilo kakve nove američke napade ili dopustiti više stranih ratnih brodova u Hormuškom tjesnacu.
Sam Trump nije pružio detalje o teheranskom protuprijedlogu, ali je u kratkoj objavi na svojoj platformi Truth Social jasno dao do znanja da ga odbacuje. “Upravo sam pročitao odgovor takozvanih iranskih ‘predstavnika’. Ne sviđa mi se – potpuno je neprihvatljivo!”, rekao je. Cijene nafte su opet porasle danas nakon Trumpovog odbacivanja iranskog prijedlog.
Činjenica da je prijedlog kojeg Iran smatra “velikodušnim”, za Trumpa “potpuno neprihvatljiv” govori o tome koliko je još dubok jaz u percepciji dviju strana.
“Nikada se nećemo pokloniti neprijatelju, a ako se govori o dijalogu ili pregovorima, to ne znači predaju ili povlačenje”, rekao je iranski predsjednik Masoud Pezeshkian na društvenoj mreži X.
I dalje aktualno pitanje izraelskih napada u Libanonu
Prema državnoj televiziji IRIB, Teheranov odgovor na američki plan, koji je proslijeđen pakistanskim posrednicima, usmjeren je na okončanje rata “na svim frontama, posebno u Libanonu” – gdje Izrael nastavlja borbu s Hezbollahom kojeg podržava Iran – kao i na “osiguravanje sigurnosti plovidbe”.
Nije ponudio mnogo detalja, iako se američki prijedlog navodno usredotočio na produljenje primirja u Zaljevu kako bi se omogućili razgovori o konačnom rješenju sukoba i o spornom iranskom nuklearnom programu.
Netanyahu je u intervjuu koji će u cijelosti biti emitiran kasnije 10. svibnja rekao da iranske zalihe obogaćenog urana moraju biti uklonjene prije nego što rat završi. “Nije gotovo jer još uvijek postoji nuklearni materijal: obogaćeni uran – koji se mora iznijeti iz Irana. Još uvijek postoje postrojenja za obogaćivanje koja se moraju demontirati”, rekao je za CBS-ovu emisiju.
Dodao je da se gospodin Trump slaže u vezi s potrebom uklanjanja urana, iako je predsjednik u nedavnom intervjuu rekao da ga SAD mogu ukloniti “kad god žele” i da se “vrlo dobro nadzire” gdje se sada nalazi.
Očekuje se da će Trump prilikom posjeta Pekingu ovog tjedna pokušati vršiti pritisak na kineskog predsjednika Xi Jinpinga – glavnog kupca iranske nafte – u vezi s Iranom, rekao je visoki dužnosnik američke administracije.
Nema ‘miješanja’ u Hormuz
U međuvremenu, The Wall Street Journal, pozivajući se na ljude upoznate s tim pitanjem, izvijestio je da je Iran iznio vlastite zahtjeve Washingtonu, predlažući da se dio njegovog visoko obogaćenog uranija razrijedi, a ostatak prebaci u treću zemlju. Ranije se često spominjala Rusija u tom kontekstu.
U svom odgovoru, dostavljenom putem posrednika Pakistana, Iran je tražio jamstva da će prebačeni uran biti vraćen ako pregovori propadnu ili ako Washington kasnije odustane od sporazuma, rekli su izvori za WSJ.
Iran je na početku rata uveo blokadu strateški i trgovački značajnog Hormuškog tjesnaca, što je dovelo do vrtoglavog rasta globalnih cijena nafte i potreslo financijska tržišta.
Od tada je uspostavljen mehanizam plaćanja za naplatu cestarina od brodova koji prelaze tjesnac, ali američki dužnosnici naglasili su da bi bilo “neprihvatljivo” da Teheran tako kontrolira međunarodni plovni put i rutu za petinu svjetske nafte i drugih vitalnih materijala.
Američka mornarica, u međuvremenu, blokira iranske luke, ponekad onesposobljavajući ili preusmjeravajući brodove koji plove prema njima i od njih.
Velika Britanija i Francuska predvode napore za stvaranje međunarodne koalicije za osiguranje tjesnaca nakon postizanja mirovnog sporazuma, a obje zemlje unaprijed šalju brodove u regiju. No Iran je 10. svibnja upozorio da će se dvije nacije suočiti s “odlučnim i trenutnim odgovorom” ako rasporede svoje brodove u tjesnacu.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi objavio je na X-u: “Samo Islamska Republika Iran može uspostaviti sigurnost u ovom tjesnacu i neće dopustiti nijednoj zemlji da se miješa u takva pitanja”. Francuski predsjednik Emmanuel Macron kasnije je inzistirao da njegova zemlja “nikada nije predvidjela” raspoređivanje pomorskih snaga u Hormuzu, već sigurnosnu misiju “koordiniranu s Iranom”.
‘Suzdržavanje je završeno’
Novi napadi dronovima 10. svibnja u Zaljevu bili su posljednji koji su uzdrmali primirje nakon više nedavnih izbijanja sukoba.
Ujedinjeni Arapski Emirati izjavili su da su njihovi “sustavi protuzračne obrane uspješno uništili dvije bespilotne letjelice lansirane iz Irana”.
Kuvajt je također izvijestio o pokušaju napada, navodeći da su se njegove oružane snage obračunale s “nizom neprijateljskih dronova u kuvajtskom zračnom prostoru”.
A katarsko ministarstvo obrane priopćilo je da je teretni brod koji je stigao u njihove vode iz Abu Dhabija pogođen dronom.
Nitko nije odmah preuzeo odgovornost, ali iranska novinska agencija Fars izvijestila je da je “brod za rasuti teret koji je pogođen blizu obale Katara plovio pod američkom zastavom”.
U objavi na društvenim mrežama 10. svibnja, glasnogovornik komisije za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta upozorio je Washington: “Naša suzdržanost je danas završena”. “Svaki napad na naše brodove izazvat će snažan i odlučan iranski odgovor protiv američkih brodova i baza”, rekao je Ebrahim Rezaei.
Prema iranskoj državnoj televiziji, teheranski vojni zapovjednik Ali Abdollahi sastao se s vrhovnim vođom zemlje, ajatolahom Mojtabom Hamneijem, te primio “nove direktive i smjernice za nastavak operacija suprotstavljanja neprijatelju”.
Tjedna analiza Zorana Metera: Ukrajina gorući problem broj 1; SAD kontrolira rat s Iranom; EU u nokdaunu
