Situacija na Zapadnom Balkanu ulazi u novu fazu političke neizvjesnosti, a poruke iz Bruxellesa dodatno pojačavaju dojam da se odnosi između Europske unije i regije kompliciraju. Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, u novom istupu otvoreno je govorio o krizi u Bosni i Hercegovini, mogućem odlasku Christiana Schmidta te sve izraženijem zastoju Srbije na europskom putu.
Govoreći o BiH u emisiji ‘Novi dan’ na N1 Televiziji, Picula je naglasio da ta zemlja od svog nastanka prolazi kroz neprekidne političke potrese: “Kad govorimo o kriznim trenucima u BiH, doista nema nestašica kriza”. Dodao je da je i aktualna situacija oko Christiana Schmidta samo još jedan u nizu političkih prijelomnih trenutaka koji otvaraju pitanje funkcioniranja države u narednom razdoblju.
Picula smatra da odlazak visoko predstavnika ne mora nužno donijeti stabilizaciju, nego bi mogao dodatno zakomplicirati odnose u BiH. Istaknuo je i da Schmidt tijekom mandata nije imao punu podršku svih ključnih članica EU-a, a spominje i američki pritisak na njegov odlazak: “Ne vjerujem da će to rezultirati n nekim osobitim intenzitetom diplomatske aktivnosti što se tiče EU”.
Komentirao političke napetosti
Upozorio je i na odnos snaga u međunarodnoj upravi BiH: “Washingtonske ovlasti u ovom su trenu puno jače”. Prema njegovim riječima, Ured visokog predstavnika ostaje ključni instrument međunarodne zajednice u BiH, dok se izbor novog šefa očekuje idući mjesec kroz Vijeće za provedbu mira: “Notorni Dodik ima razloga veseliti se odlasku jednog takvog političara“. Picula je komentirao i širi geopolitički kontekst, uključujući energetske projekte i američki utjecaj u regiji. Spomenuo je projekt Južne plinske interkonekcije, tvrdeći da je riječ o izravnoj posljedici američke politike: “Amerikanci ovdje pokazuju svoj politički rukopis”.
Upozorio je da bi u izbornoj godini u BiH moglo doći do pojačanih političkih sukoba, dok bi građani i europske integracije mogli biti prvi na gubitku. Značajan dio razgovora Picula je posvetio Srbiji i njezinu odnosu s Europskom unijom. Naglasio je da EU još traži odgovor kako pristupiti zemlji koja već godinama ne napreduje na europskom putu: “Srbija ne stagnira nego i nazaduje”.
Podsjetio je da je posljednje pregovaračko poglavlje otvoreno prije četiri godine, bez značajnijeg napretka od tada. Komentirajući političke poteze u Srbiji, Picula je ‘Mrdićeve zakone’ nazvao ‘Vučićevim zakonima’, uz sumnju da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije bio izvan procesa odlučivanja. Prema njegovim riječima to je izazvalo reakcije u EU te je najavljeno zadržavanje sredstava dok se ne dobije stav Venecijanske komisije.
Odnos Beograda i Bruxellesa
Picula smatra da EU i dalje ima dio aktera koji su spremni Beogradu ‘progledati kroz prste’, ali upozorava da takav pristup dugoročno nije održiv. Ključnu poruku je sažeo: “Jedini instrument kojim se Vučićevom Beogradu može poslati ozbiljna poruka jest uskrata sredstava“. Dodao je i da ekonomski odnosi imaju presudnu ulogu: “Jezik ekonomije je onaj koji može i mora upozoriti Srbiju”.
Na kraju razgovora Picula se osvrnuo i na odnos DORH-a i EPPO-a u Hrvatskoj. Naglasio je važnost europskog tužiteljstva: “To je važna institucija i dobro je da postoji”.
Dodao je da su napetosti oko nadležnosti posljedica pokušaja zloupotrebe europskih sredstava te da je stav Europske komisije jasan, dok će konačnu riječ, kako kaže, možda dati i Europski sud.
