Teheran je zaprijetio obogaćivanjem uranija do razine potrebno za izradu nuklearne bojeve glave oružja ako bude ponovno napadnut, a Trump je rekao da primirje ima “jedan posto šanse” da opstane nakon što je odbio Teheranov prijedlog, prenosi Euronews.
Teheran je u utorak zaprijetio da bi mogao obogatiti uran do 90%-tne razine ako SAD nastavi vojne napade, budući da je primirje pod pritiskom nakon što je američki predsjednik Donald Trump odbacio najnoviji iranski mirovni prijedlog kao “potpuno neprihvatljiv”.
Ebrahim Rezaei, zastupnik Dashtestana i glasnogovornik Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku iranskog parlamenta, objavio je upozorenje na X-u, rekavši da će se o toj opciji raspravljati u parlamentu.
Iranski predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf odvojeno je u utorak navečer izdao ultimatum, rekavši da Washington “nema alternativu” nego prihvatiti prava Teherana kako je navedeno u njegovom prijedlogu od 14 točaka ili se suočiti s neuspjehom.
Trump je od tada opisao prekid vatre kao “na aparatima za održavanje života”, nakon što je iransko ministarstvo vanjskih poslova američke zahtjeve nazvalo “nerazumnima”. Trump se u ponedjeljak sastao sa svojim timom za nacionalnu sigurnost kako bi razgovarali o mogućnosti obnove napada na Iran ili o ponovnoj misiji vojne pratnje brodova kroz Hormuški tjesnac, prema izvješćima američkih medija. Obje opcije nisu najzahvalnije za američku vojsku.
U međuvremenu, izraelski mediji izvijestili su da su neki izraelski građani primili prijeteće tekstualne poruke navodno poslane od strane Irana, u kojima se upozorava da će “vidjeti sunce na noćnom nebu” – fraza koja se tumači kao da se odnosi na moguće iranske raketne ili napade dronom.
Problem s preko 400 kg obogaćenoj uranija
Nuklearno pitanje ostaje središnja prepreka. Iran posjeduje otprilike 400 kilograma obogaćenog urana – obogaćenog na 60%, što je nešto ispod praga od 90% za materijal za oružje – što Washington smatra ključnom zabrinutošću. Uranij obogaćen na 60% nema nikakvu civilnu (medicinsku ili znanstvenu) upotrebu.
Iran je izjavio da njegovo pravo na obogaćivanje uranija nije predmet pregovora, iako je naznačio da je razina obogaćivanja otvorena za raspravu. Trump je više puta rekao da Iranu neće biti dopušteno da nabavi nuklearno oružje ni pod kojim uvjetima. Stav SAD-a je da Iran mora ili prebaciti svoje zalihe obogaćenog uranija u inozemstvo ili zaustaviti obogaćivanje na najmanje 20 godina.
Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff rekao je za Fox News da su iranski pregovarači njemu i Jaredu Kushneru u ranijim razgovorima rekli da Iran posjeduje oko 460 kilograma urana obogaćenog na 60%, koji bi se mogao nadograditi u materijal za oružje u roku od jednog do dva tjedna. Ta količina, rekao je Witkoff, bila bi dovoljna za proizvodnju oko 11 nuklearnih bojevih glava.
Trump je rekao da su iranski dužnosnici usmeno pristali na uklanjanje obogaćenog uranija s lokacije koju je opisao kao uništenu američkim napadima, ali da ta obveza nije bila navedena u pisanom prijedlogu koji je naknadno poslan Washingtonu.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu inzistira na tome da se rat s Iranom ne može smatrati završenim dok se ne unište njegovi nuklearni kapaciteti. U intervjuu za CBS News, na pitanje kako bi se iranske zalihe uranija mogle ukloniti, rekao je da bi ih trebalo fizički preuzeti na terenu.
Nuklearni sporazum iz 2015. – Zajednički sveobuhvatni akcijski plan ili JCPOA – ograničio je iransko obogaćivanje na 3,67% i ograničio zalihe na 300 kilograma tijekom 15 godina.
Trump je povukao SAD iz sporazuma 2018. tijekom svog prvog mandata, što je izazvalo postupno iransko povlačenje. Iran je prvo povećao obogaćivanje na 20%, a zatim na preko 60%, što je izazvalo ponovljena upozorenja IAEA-e.
Nakon američkih i izraelskih napada u lipnju 2025. i uvodne paljbe rata u veljači, Trump je rekao da su iranska nuklearna postrojenja “uništena”, iako satelitske snimke kompleksa Natanz objavljene u ožujku nisu pokazale novu štetu na postrojenju ili njegovim tunelima.
Prekid vatre stupio je na snagu 8. travnja posredovanjem Pakistana nakon 39 dana američkih i izraelskih napada na Iran koji su započeli 28. veljače. Razgovori u Islamabadu nakon toga nisu uspjeli donijeti trajni sporazum, a Trump je produžio primirje bez postavljanja roka. Iran je u nedjelju dostavio svoj odgovor na američki prijedlog putem pakistanskog posredovanja.
Trump razmatra dva koraka protiv Irana, a oba su već zakazala
