Sabornica je u utorak ponovno postala poprište žestokog ideološkog i institucionalnog okršaja između vladajuće većine i lijeve opozicije, a u središtu spora našlo se dugoočekivano imenovanje predsjednice Vrhovnog suda. Iako je HDZ iznenađujuće najavio potporu Mirti Matić, kandidatkinji koju je predložio predsjednik Zoran Milanović, taj potez nije smirio strasti. Umjesto deblokade, rasprava je produbila jaz oko izbora sudaca Ustavnog suda, pri čemu su se obje strane međusobno optuživale za četrnaestomjesečnu paralizu sudbene vlasti i političko trgovanje ključnim funkcijama u državi.
Zastupnici platforme Možemo! prednjačili su u napadima na premijera, tvrdeći da je popuštanje HDZ-a oko Vrhovnog suda zapravo zakašnjeli manevar kojim se pokušava prikriti stvarni cilj, ovladavanje Ustavnim sudom. “Andrej Plenković i HDZ 14 mjeseci drže sudbenu vlast u stanju privremenosti da bi izvršili svoju želju, a to je njihova većina u Ustavnom sudu. Koristili su izbor predsjednice Vrhovnog suda kao ucjenu da se domognu svoje većine u Ustavnom sudu, što je protuustavno i protuzakonito. Lijeva opozicija je jasno i glasno rekla ne”, poručila je Urša Raukar Gamulin, objašnjavajući zašto se o nasljedniku Radovana Dobronića raspravlja tek godinu dana nakon njegove smrti.
Na istom tragu bila je i Sandra Benčić, predsjednica Kluba Možemo!, koja je odbacila optužbe da opozicija blokira državu, prebacujući lopticu odgovornosti izravno na Vladu. “Usprkos tome što je Ustavni sud rekao da se ustavni suci ne mogu birati u paketima, Plenković je djelovao protuustavno. Mi ne blokiramo izbor ustavnih sudaca, blokiramo premijera da on izabere svoju većinu u Ustavnom sudu”, izjavila je Benčić, ostajući pri stavu da se o ustavnim sucima neće glasati dok se ne osigura neovisnost procedure.
SDP optužuje HDZ za ponižavanje institucija i ‘žetonsku’ politiku
Predstavnici SDP-a također su kritizirali nagli zaokret vladajućih, pitajući se što se to promijenilo u posljednjih nekoliko dana da je Mirta Matić od neprihvatljive postala poželjna kandidatkinja. Mišel Jakšić je naglasio da je dosadašnje odbijanje HDZ-a bilo čista opstrukcija pravne države. “Nakon 14 mjeseci i sedam srušenih sjednica Odbora za pravosuđe sada lakonski kažu da je kandidatkinja dobra i da će ju podržati. To je ponižavanje institucija za koje su se borili branitelji na koje se Plenković voli pozivati. Mi ćemo podržati Matić, no ni u sadašnjem ni u sljedećem ni u trećem koraku ne pristajemo na ono što je zamislio Plenković da se ruše zakoni i Ustav samo da bi on sa svojim žetonima dobio svevlast u RH. To proći neće”, rezolutan je bio Jakšić.
S druge strane, HDZ-ov Krunoslav Katičić odbacio je sve optužbe kao licemjerne objede, tvrdeći da je vladajuća stranka jedini jamac stabilnosti. “Mi smo dali suglasnost za sva tri kandidata za Vrhovni sud jer ispunjavaju uvjete, poštovali smo proceduru, a sada prebacivati odgovornost na nas, govoriti o autokraciji i ucjenama je licemjerno. Mi smo odgovorna politička opcija, izglasat ćemo predsjednicu Vrhovnog suda, to je naš doprinos u popunjavanju jedne od dviju institucija koje treba upotpuniti. To je u interesu građana i funkcioniranja države, a sve druge objede su licemjerne i paušalne”, uzvratio je Katičić, podsjetivši usput da se predsjednik Milanović, kao predlagatelj, nije udostojio doći u Sabor obrazložiti svoj prijedlog.
Most i nezavisni protiv kandidatkinje
Dok se činilo da Matić ima osiguranu potporu najvećih klubova, Nikola Grmoja (Most) iznio je teške optužbe na račun njezine neovisnosti, pozivajući se na tajne podatke. “Sramotno je da netko uopće može raspravljati o kandidatkinji, a da nije vidio taj dokument, a to je zato što odluke očito ne donose po svojoj savjesti i za dobrobit građana nego jer su im to stranački šefovi rekli. Imamo dokument koji utvrđuje da je Matić svom bivšem suprugu javila da je pod izvidima, a to nije jedina situacija koja ju kompromitira. Njen brat zastupa banke u sporovima protiv građana u slučaju Franak, to je pitanje potencijalnog sukoba interesa. Većina HDZ-SDP-Možemo! će zajedno izglasati takvu kandidatkinju, potvrdili ste da ste na strani banaka, a protiv hrvatskog naroda”, grmio je Grmoja s govornice.
Slično nepovjerenje izrazila je i Marija Selak Raspudić, ocjenjujući cijeli proces kao dogovorenu farsu između Pantovčaka i Banskih dvora. “On je javno rekao da je ono što piše u zakonu, institut javnog poziva, vic, i da su se on i Andrej Plenković, prije samog javnog poziva, dogovorili o kandidatkinji, što je već u startu kompromitira. Ako i sama kandidatkinja ne poštuje trodiobu vlasti već ide po blagoslov politike, kako uopće možemo imati suvislu raspravu o ovome, a da pri tome ne ponizimo sami sebe pristajući da budemo akteri u vicu koji priča Zoran Milanović, a na koji se radosno najviše smije Plenković”, zaključila je Selak Raspudić.
Potporu Mirti Matić najavio je SDSS, uz apel Milorada Pupovca da se prestane s politizacijom pravosuđa. “Sama činjenica da nemamo predsjednika najvišeg suda je zabrinjavajuća, a sama činjenica da je od toga koga ćemo dobiti na to mjesto važnije tko će više politički profitirati je iznimno zabrinjavajuća. Ova kandidatkinja je prošla nečastan tretman i svi mi koji ćemo dati podršku trebali bismo razmisliti kako prekinuti s dosadašnjom praksom političkog nadmetanja oko izbora predsjednika Vrhovnog suda ili članova Ustavnog suda i s praksom provlačenja kroz katran i perje onih koji nam se iz ovih ili onih razloga ne sviđaju”, poručio je Pupovac. Konačnu ocjenu trenutnog stanja dala je Marijana Puljak, upozoravajući da Hrvatska trenutno funkcionira na rubu institucionalnog sloma jer istovremeno nema ključne ljude na čelu Vrhovnog suda, Ustavnog suda i Državnog inspektorata.
