SAD redovito pregovara s Danskom o proširenju svoje vojne prisutnosti na Grenlandu, prema riječima više dužnosnika upoznatih s razgovorima, a razgovori između obje strane napreduju posljednjih mjeseci, pišu dopisnici BBC-ja iz Danske.
Američki dužnosnici nastoje otvoriti tri nove baze na jugu teritorija, poluautonomnog dijela Danske, dok rade na rješavanju diplomatske krize koju je izazvao predsjednik Donald Trump kada je zaprijetio silom da će preuzeti Grenland.
Trump je u siječnju rekao da bi SAD trebale “posjedovati” Grenland kako bi spriječile Rusiju ili Kinu da ga uzmu. Rekao je da se to može dogoditi na “lakši ili teži način”. Bijela kuća potvrdila je da je administracija uključena u razgovore na visokoj razini s Grenlandom i Danskom, ali je odbila komentirati detalje pregovora.
Tri baze na jugu otoka
Dužnosnik Bijele kuće rekao je za BBC da je administracija vrlo optimistična da razgovori idu u pravom smjeru. Danska je prethodno izrazila spremnost za razgovor o dodatnim američkim vojnim bazama na otoku, a njezino ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da se razgovori sa SAD-om odvijaju. “Postoji tekući diplomatski put sa Sjedinjenim Državama. Ministarstvo vanjskih poslova u ovom trenutku neće ulaziti u daljnje detalje”, rekao je glasnogovornik.
Američki dužnosnici predložili su dogovor prema kojem bi tri nove vojne baze formalno bile proglašene suverenim teritorijem SAD-a, prema jednom izvoru upoznatom s pregovorima. Baze bi se nalazile na jugu Grenlanda i prvenstveno bi se usredotočile na nadzor potencijalnih ruskih i kineskih pomorskih aktivnosti u području sjevernog Atlantika između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva poznatom kao GIUK Gap, rekli su dužnosnici koji su razgovarali s BBC-jem.
Dvije strane se još nisu formalno ni o čemu dogovorile i konačni broj baza mogao bi se promijeniti, rekli su izvori. Jedna od novih baza vjerojatno bi se nalazila u Narsarsuaqu, na mjestu bivše američke vojne baze u kojoj se nalazio mali aerodrom.
Sve ostale nove vojne baze vjerojatno bi se također nalazile na lokacijama na Grenlandu koje imaju postojeću infrastrukturu poput zračnih luka ili luka, koja bi se mogla nadograditi uz niže troškove od izgradnje novih objekata, rekli su analitičari.
Američki dužnosnici nisu spomenuli mogućnost tijekom razgovora o preuzimanju kontrole nad Grenlandom, nešto što su Danska i NATO vojni savez čija je članica javno odbacili. Unatoč Trumpovim prijetnjama, zemlje su posljednjih mjeseci aktivno radile na postizanju dogovora.
Skupine izaslanika redovito pregovaraju dok je fokus na Iranu i Ukrajini
Razgovori su bili ograničeni na malu radnu skupinu dužnosnika u Washingtonu koji su napredovali u pregovorima izvan središta pozornosti dok je administracija bila zaokupljena ratom u Iranu.
General Gregory Guillot, načelnik američkog Sjevernog zapovjedništva, dao je općenite informacije o pregovorima tijekom svjedočenja pred Kongresom u ožujku. Rekao je da SAD nastoje otvoriti nove baze, ali izvori bliski pregovorima opisali su nove detalje koji ukazuju na redovite sastanke na visokoj razini koji su napredovali posljednjih mjeseci.
Delikatne diplomatske napore predvodi Michael Needham, visoki dužnosnik State Departmenta koji je zadužen za izradu sporazuma koji zadovoljava Trumpa, a istovremeno poštuje danske uvjete zaštite svojih granica. “Needham je glavni komentator” na Grenlandu, rekao je visoki diplomat upoznat s pregovorima. Iza kulisa, rekla je ta osoba, američka administracija “tome pristupa vrlo profesionalno”.
Timovi su se sastali najmanje pet puta od sredine siječnja. Needhama obično prate jedan ili dva američka dužnosnika iz State Departmenta ili Vijeća za nacionalnu sigurnost, rekli su nekoliko izvora. Među njegovim kolegama u prostoriji su Jeppe Tranholm, stalni danski državni tajnik za vanjske poslove i glavni danski pregovarač, Jesper Møller Sørensen, danski veleposlanik u SAD-u, i Jacob Isbosethsen, visoki grenlandski diplomat u Washingtonu.
Govoreći na summitu o demokraciji u Kopenhagenu u utorak, grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen rekao je da su pregovori sa SAD-om “napravili neke korake u pravom smjeru”. Nielsen je rekao da su razgovori “u tijeku” i da ne može ulaziti u detalje.
Trumpov posebni izaslanik za Grenland, republikanski guverner Louisiane Jeff Landry, nije sudjelovao u pregovorima i uglavnom je odsutan iz diplomatskog procesa, rekla su tri izvora. “Trebao je biti više poput nekog ko će nas potaknuti da jednostavno pokažemo mišiće i preuzmemo Grenland kao sigurnosnu imovinu”, rekao je bliski Landryjev saveznik koji je želio ostati anoniman. Landry “nikada nije bio ni na jednim od samih pregovora”. Dakle, bio je samo figura pokretanjha pregovora.
SAD trenutno ima jednu vojnu bazu na Grenlandu, što je manje od otprilike 17 vojnih objekata koliko je imao tijekom vrhunca Hladnog rata. Svemirska baza Pituffik nalazi se na sjeverozapadnom Grenlandu – prati projektile za NORAD, ali nije konfigurirana za provođenje pomorskog nadzora. Bitna je, među ostalim, jer nadzire najvjerojatniju putanju interkontinetalnih nuklearnih projektila iz Rusije u slučaju napada.
Moglo je i bez prijetnji?
Neki sadašnji i bivši dužnosnici, kao i stručnjaci za arktičku sigurnost, rekli su za BBC da je Washington mogao unaprijediti svoje interese na Grenlandu bez tako snažnih prijetnji savezniku NATO-a. “Zašto prijetiti savezniku vojnom operacijom ili invazijom kada ono što želite je nešto što se može prilično lako pregovarati?”, rekao je jedan bivši visoki američki obrambeni dužnosnik. Trumpove vojne prijetnje Grenlandu i Danskoj nemaju podršku niti među američkom javnosti, a značajno su i dodatno poljuljale imidž NATO-a. Američki napad na teritorij članice NATO-a bi efektivno istog trenutka uništio samu bit tog transatlantskog saveza.
Drugi su, međutim, pohvalili suradnju između SAD-a i Danske. “Gdje god SAD i naši saveznici ostave vakuum, taj vakuum često popunjavaju Kina i Rusija”, rekao je za BBC umirovljeni general Glen VanHerck, načelnik Sjevernog zapovjedništva i Sjevernoameričkog zapovjedništva za svemirsku obranu (NORAD) od 2020. do 2024. godine.
Iza zatvorenih vrata, pregovarači su nastojali postići kompromis u okviru postojećeg desetljećima starog sigurnosnog sporazuma između SAD-a i Danske. Sporazum iz 1951. daje SAD-u širok pristup za proširenje vojnih operacija na Grenlandu. Danska vlada mora odobriti svako američko vojno širenje na tom teritoriju, ali Danska je povijesno podržavala američke vojne operacije tamo i nikada nije odbila američki zahtjev za proširenje svoje prisutnosti, rekli su stručnjaci za arktičku sigurnost. Dapače, Danska je svjesna da nema financijsku ni vojnu moć da zaštiti taj veliki i negostoljubivi otok od prijetnji.
Trump je izrazio interes da SAD dobije veći pristup Grenlandu tijekom svog prvog predsjedničkog mandata. No, njegov obnovljeni interes ranije ove godine izazvao je diplomatsku krizu koja je istaknula napetosti između NATO-a i Trumpove administracije.
U svojim komentarima u Kopenhagenu u utorak, Nielsen, grenlandski premijer, rekao je da smatra da su “razgovori sada na boljem mjestu nego kada smo ih vodili putem medija”.
Na pitanje hoće li se sljedeći tjedan tijekom poslovnog summita na Grenlandu sastati s Landryjem, Trumpovim izaslanikom, Nielsen je rekao da ne zna. Nastavio je: “Možemo voditi intenzivne razgovore i možemo se sastati, ali to će biti s poštovanjem, kao što govorimo od početka. Ne smijemo biti prevareni. Nismo na prodaju i to će biti narativ sastanka”.
Američka vojna baza na Grenlandu je izuzetno bitna: Evo zašto
