U tužiteljstvima u Bosni i Hercegovini tijekom 2025. godine evidentirana su 452 predmeta protiv nositelja pravosudnih funkcija, a više od polovice njih još se nalazi u fazi provjera ili istrage, rečeno je na sjednici Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH održanoj u Trebinju.
Drugog dana sjednice VSTV-a predstavljen je izvještaj Odjela za unaprjeđenje učinkovitosti i kvalitete rada u tužiteljstvima, koji pokazuje kako se predmeti protiv sudaca, tužitelja i drugih nositelja pravosudnih funkcija vode u gotovo svim tužiteljstvima u BiH.
Prema predstavljenim podacima, jedine pravosudne institucije u kojima nije bilo takvih predmeta su Kantonalno tužiteljstvo Bosansko-podrinjskog kantona, okružna javna tužiteljstva u Prijedoru i Bijeljini te Tužiteljstvo Brčko distrikta.
Kantonalna tužiteljstva u Federaciji BiH imala su 151 predmet, dok se u Posebnom odjelu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala Federalnog tužiteljstva trenutačno nalazi više od 200 predmeta. Okružna tužiteljstva u Republici Srpskoj i Posebni odjel Republičkog javnog tužiteljstva RS imali su 57 predmeta, dok je Tužiteljstvo BiH imalo ukupno 31 predmet protiv nositelja pravosudnih funkcija.
Šefica Odjela za unaprjeđenje učinkovitosti i kvalitete rada u tužiteljstvima Amila Rahić kazala je kako je dio predmeta već okončan.
“Donošenjem naredbe o neprovođenju istrage završena su 82 predmeta. Optužnica je podignuta u dva predmeta, prijenos nadležnosti kao način završetka evidentiran je u tri predmeta”, rekla je Rahić.
Prema istom izvještaju, u statusu provjera trenutačno se nalaze 272 predmeta u svim tužiteljstvima, dok se za više od 200 predmeta provode dodatne provjere.
Iz Odjela su naveli kako je provjerom u CMS-u utvrđeno da je više od 150 predmeta iz 2025. godine, dok se ostali odnose na razdoblje od 2021. do 2024. godine.
“Stalna komisija za kvalitetu tužiteljstava je u travnju ove godine razmotrila ovu analizu i predložila VSTV-u da je razmotri, uz prijedlog zaključka kojim će se glavni tužitelji podsjetiti na obvezu prioritetnog postupanja u svim predmetima protiv nositelja pravosudnih funkcija, kao i na vršenje pojačanog nadzora”, dodala je Rahić.
Naglasila je i kako se u gotovo svim slučajevima radi o anonimnim prijavama, što je jedan od razloga zbog kojih je velik broj predmeta i dalje u fazi provjera.
