Do iduće godine Hrvatska bi trebala prihvatiti 2400 tona nuklearnog otpada. Skladište za ovaj otpad nalazi se u Čerkezovcu, malom mjestu blizu granice s Bosnom i Hercegovinom. Sukladno ugovoru, Nuklearna elektrana Krško je ta koja proizvodi radioaktivan otpad, sigurno ga skladišti, ali ga ne zbrinjava trajno. Trajno zbrinjavanje ostavljeno je državama, Sloveniji i Hrvatskoj. Elektrana će, prema ugovoru, radioaktivan otpad predati državama u razdoblju od 2023. do 2025. godine.
Trgovska gora, odnosno bivša vojarna Čerkezovac, odabrana je kao preferentna lokacija za skladište radioaktivnog otpada zbog skladišnih kapaciteta koji jamče potpunu tehničku sigurnost i ispravnost, tvrde u ministarstvu. Također, lokacija nije u poplavnom području i dovoljno je daleko od izvora pitke vode. No, iz resornog ministarstva upozoravaju kako se “nakon sastanaka s BiH stranom može zaključiti da ne postoji niti najmanja spremnost za dokazivanje da projekt neće imati utjecaja na okoliš, bez obzira što svi stručni argumenti, kao i preliminarni rezultati istražnih radova, ukazuju da ne postoji prekogranični utjecaj tijekom redovnog pogona skladišta”.
“Dosadašnji istražni radovi i mjerenja na lokaciji ne ukazuju na moguće negativno rješenje u studiji utjecaja na okoliš, ali kao konačnu potvrdu prikladnosti lokacije Čerkezovac za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada pričekat ćemo analizu i interpretaciju provedenih istraživanja u sklopu studije, čiji rezultati će biti javno dostupni”, kažu u ministarstvu.
Bivša vojarna u Čerkezovcu
U publikaciji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada stoji da je dugoročno skladište nova armirano-betonska građevina, tlocrtne površine 6330 m2, visine 17,2 m. “Namjena građevine je skladištenje NSRAO iz Nuklearne elektrane Krško. Ukupni potrebni kapacitet skladišta je 2450 RCC spremnika (engl. Reinforced Concrete Container – spremnik od armiranog betona), a ukupni mogući prijemni kapacitet skladištenja iznosi 2484 RCCa”, stoji u studiji.
“Dugoročno skladište ima namjenu skladištiti polovicu pogonskog NSRAO iz NE Krško nastalog do 2023. godine, u obliku armirano-betonskih kontejnera (RCC koji su nova generacija spremnika namijenjenih za prijevoz, skladištenje i odlaganje NSRAO). Bit će kockastog oblika s vanjskim dimenzijama 1,7 x 1,7 x 1,7 m, maksimalne mase 15 tona, a korisni unutarnji volumen iznosit će 2,85 m3”, navodi se.
Što se tiče središnjeg skladišta u Čerkezovcu, ono se sastoji od dvije građevine: prijemna građevina i skladišna građevina, koje su povezane prometnicom. “Za potrebe Središnjeg skladišta IRAO i II rekonstruiraju se postojeće građevine tipskog poluukopanog skladišta tip U-20. Ukupna korisna površina jednog polu-ukopanog skladišta iznosi 209 m”, stoji u publikaciji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Prepirke s BiH
Premijer Andrej Plenković je poručio da će Hrvatska primijeniti najviše sigurnosne standarde pri izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada. Lokacija odlagališta je na “brdovitom, nenaseljenom području na kojemu bi se skladištio nizak i srednji radioaktivni otpad iz NE Krško”, rekao je Plenković. Ustvrdio je da se radi o otpadu “koji vrlo malo zrači”, poput zaštitne odjeće, rukavica, krpa i sl, a neće se skladištiti istrošeno nuklearno gorivo, koje pripada visokom radioaktivnom otpadu.
“Kad bi netko stajao 365 dana, 24 sata ispred zida tog odlagališta, ne bi primio nikakvo zračenje. Ono bi bilo znatno manje od bilo kakvog zračenja za vrijeme leta iz Europe u Ameriku”, kazao je Plenković. Na pitanje o odabiru lokacije odlagališta i blizini granice s BiH, premijer je istaknuo da odluku o tome Hrvatska donosi autonomno.
No, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac iz redova SNSD-a najavio je da će tražiti potporu EU-a za pronalazak nove lokacije odlagališta. Košarac smatra da je lokacija odlagališta neprihvatljiva jer će ugroziti zdravlje obližnjeg stanovništva te je pozvao da se nađe treća lokacija. Rekao je kako ekspertni tim BiH “nije zadovoljan protokom informacija s hrvatske strane”, a Slovenija i Mađarska podržavaju bosansko-hercegovačke napore.
Gori u Srbiji, Vučić u nikad goroj situaciji: Evo što se zapravo krije iza ogromne pobune
I predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik optužio je Plenkovića da neistinitim tvrdnjama pokušava opravdati gradnju odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori i poručio kako će o rješavanju tog pitanja ovisiti budući odnosi BiH i Hrvatske.
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.