Saudijska Arabija i Kuvajt navodno su gađali mete milicija nakon napada povezanih sa sukobom u Iranu
Saudijska Arabija i Kuvajt izveli su tajne napade na mete u Iraku povezane s paravojnim skupinama koje podržava Iran tijekom rata na Bliskom istoku, izvijestio je Reuters u srijedu.
Prema medijskom izdanju, napadi su označili neovisan odgovor na napade na teritorije zaljevskih država usred slabljenja povjerenja u američki sigurnosni kišobran.
Kuvajt i Saudijska Arabija – obje u kojima se nalaze velike američke vojne baze – bile su izložene napadima projektila i dronovima dok je Iran uzvratio na američko-izraelsku kampanju pokrenutu krajem veljače. Međutim, stotine bespilotnih letjelica koje ciljaju nacije navodno potječu iz Iraka, uključujući Kataib Hezbollah – paravojnu skupinu povezanu s Teheranom koja djeluje na jugu zemlje.
Saudijski borbeni zrakoplovi napali su ciljeve milicija povezanih s Iranom u Iraku uoči američko-iranskog primirja postignutog početkom travnja, izvijestio je Reuters. Irački izvori također su tvrdili da su rakete ispaljene najmanje dva puta s kuvajtskog teritorija na položaje Kataib Hezbollaha.
Saudijska Arabija i Kuvajt upozorili su Bagdad u ožujku da obuzda napade proiranskih milicija, dodaje Reuters. Iračke su snage navodno presrele neke pokušaje napada i zaplijenile raketni bacač zapadno od Basre koji je navodno ciljao na saudijsku energetsku infrastrukturu.
Kuvajt je tri puta pozvao iračkog predstavnika zbog prekograničnih napada tijekom rata, dok je Saudijska Arabija prošlog mjeseca pozvala iračkog veleposlanika.
Nijedna zemlja nije priznala udare na iračke ciljeve niti je odgovorila na zahtjeve za komentar.
Raniji izvještaji su tvrdili da su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati također izvršili tajne napade na sam Iran, što su izvori opisali kao “milo za drago” odmazde za napade na njihovu infrastrukturu. Ni Rijad ni Teheran nisu službeno priznali te operacije. Prema izvješću Financial Timesa u srijedu, Katar je također razmišljao o osvetničkim udarima nakon što je Iran pogodio njegovo postrojenje Ras Laffan, ali se na kraju odlučio za diplomaciju.
Desetljećima su države Zaljevskog vijeća za suradnju (GCC) – Bahrein, Kuvajt, Saudijska Arabija, UAE, Katar i Oman – bile domaćini američkim bazama i kupile goleme količine američkog oružja u zamjenu za sigurnosna jamstva. Analitičari, međutim, kažu da njihova sve veća spremnost da sami uzvrate odražava rastuću frustraciju SAD-om zbog pokretanja sukoba bez konzultacija ili dugoročne strategije, ostavljajući nacije izložene iranskoj odmazdi.
“Najtemeljnije pitanje je pitanje konzultacija. Postižu li zaljevske države doista onu vrstu partnerstva i sigurnosne potpore koju smatraju potrebnom ako se Sjedinjene Države namjeravaju vojno angažirati u regiji,” Khaled Almezaini, izvanredni profesor politike na Sveučilištu Zayed u Abu Dhabiju, nedavno je rekao za The Guardian.
PROČITAJ JOŠ:
Klize li SAD i Iran ponovno u rat? Ono što do sada znamo
Dugoročno, analitičari kažu da je sukob pokrenuo neugodna pitanja za zaljevske monarhije o tome jesu li američke baze – i oslanjanje na Washington u širem smislu – sigurnosna prednost ili obveza.
