Sretno! – tako su nas, kao da idemo u rudnik, otpratili kolege kada smo kretali na zadatak – prvu vožnju Verne robotaksijem zagrebačkim prometnicama.
Samovozeći automobili još su uvijek većini strani i mnogi ih se pribojavaju. Nije to zapravo nimalo čudno, budući da je u Hrvatskoj, i to u gustom zagrebačkom prometu koji uključuje i sam uži centar grada gdje upravljanje automobilom zna biti zahtjevno i izazovno, pokrenuta prva komercijalna usluga robotaksija u Europi. Zasad u ograničenim okvirima za 350 korisnika jer je u funkciji zasad 10 Verne samovozećih automobila i uz sigurnosnog operatera na vozačkom sjedalu zbog zakonskih ograničenja koja još ne dopuštaju da automobil u cestovnom prometu vozi bez čovjeka koji u svakom trenutku može preuzeti kontrolu. No, uistinu smo u nečemu prvi u Europi, a to je pritom i visokotehnološki projekt koji je zasad svoju primjenu pronašao u svjetskim tehnološkim predvodnicima, prije svih Kini i SAD-u, dok se Europa tek otvara toj budućoj mobilnosti.
No, iz naših vožnji u srijedu, u relativno gustom gradskom prometu, od zagrebačkog Buzina do Arene Zagreb i natrag, te od Buzina do jezera Bundek i nazad, možemo reći da je sigurnosni operater, kako se naziva bio na vozačkom mjestu samo iz predostrožnosti. Sve četiri rute Verne je odradio potpuno samostalno, bez ikakvih poteškoća i intervencija operatera. Voljeli bismo reći da je bilo spektakularno, no vožnje su bile sasvim obične, slične vožnji običnim taksijem. Zapravo, ipak bismo rekli da je bilo ugodnije, jer autonomno vozilo ima vrlo jednoličan tempo vožnje, bez naglih kretanja i zaustavljanja. No, kada ipak zbog neočekivanih situacija u prometu snažnije zakoči, automobil se pomoću računalnog glasa ljubazno ispriča. Zgodno.
Ako ste mislili da Verne vozi sporo i štopa gradski promet, prevarili ste se. Autonomni automobil hrvatske tvrtke, sestrinske kompanije Rimac Grupe, koji danas sudjeluje u stvarnom prometu gradskim ulicama, dio je šire Verne vizije autonomne mobilnosti, koja je zajedno s Verne namjenskim autonomnim vozilom još 2021. godine predstavljena predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen pri njezinom posjetu tvornici Rimac Automobila u Svetoj Nedelji. Vozilo koje je danas u prometu vozi poštujući prometna pravila, no doista fluidno i revno prateći tempo prometa. Bez naglih trzaja, naglih ubrzanja i kočenja. Kada se na cesti pojavi neki neočekivani problem, primjerice, nepropisno parkirani automobili koji sužavaju cestu, Verne se ne zbuni već njegovo računalo u milisekundi izračuna ima li dovoljno mjesta za prolazak dva automobila i bez ustezanja kreće izvan svog prometnog traka, ali bez odgađanja uključujući pokazivač smjera kako bi drugi sudionici prometa shvatili manevar. Isto tako, na raskrižju bez semafora Verne je bez problema poštivao pravilo desne strane i propustio vozilo s prednošću prolaska. Prestrojavanje također prolazi bez problema, kao i vožnja u kružnom toku. U vožnji ni u jednom trenutku nismo osjetili nelagodu ili strah, doduše lakše je kada je pri volanu sigurnosni operater koji nas nije vozio, ali je pazio da sve prolazimo uredno i sigurno.
– Nama je zapravo najbolja preporuka kad nam korisnici kažu da im je bilo dosadno. S novom fazom, komercijalnom robotaksi uslugom krenuli smo u Zagrebu od 8. travnja. Građani mogu naručiti i platiti vožnje putem Verne aplikacije po jedinstvenoj cijeni od 1,99 eura po vožnji, a one se odvijaju u stvarnim prometnim uvjetima i u skladu s važećim zakonodavstvom. Ne radi se o testnim ili demo vožnjama, već o redovnoj, naplatnoj usluzi dostupnoj građanima. Zasad smo uslugu omogućili oko 350 korisnika, uvodimo je postupno, i po broju vozila, korisnika i području pokrivanja, a sve kako bismo zadržali kvalitetu i sigurnost, te osigurali jednaku usluge za sve korisnike. Trenutačno pokrivamo oko 90 četvornih kilometara grada uz 525 mjesta na koja vas Verne može pokupiti i ostaviti, uključujući šire gradsko središte, južni dio Zagreba (Novi Zagreb) i područje zračne luke, ali samog centra grada od Britanca do Kvatrića, pa se, primjerice, od Zagrebačke katedrale do zagrebačkog aerodroma može stići za 1,99 eura. Širenje ide korak po korak, a svaka nova zona uvodi se tek nakon detaljne validacije i potvrde da sustav na novom području pouzdano funkcionira u stvarnim prometnim uvjetima. Sljedeće planirane zone za proširenje su područja Jaruna i Maksimira, a nakon toga nastavljamo dalje sa stalnim proširenjem usluge – govori nam voditelj Verneovih operacija u Hrvatskoj Filip Cindrić.
Korisnici se zasad biraju prvenstveno prema preferiranim lokacijama korištenja, pa prednost imaju oni koji su na rutama u dijelovima Zagreba koji je sada pokriven Verne vozilima.
Voditelj svih testiranja i odgovorna osoba za edukaciju sigurnosnih operatera Filip Cindrić naglašava da Verne nije krenuo lakšim putem testovima u predgrađima, već su testiranja započela od samog središta Zagreba gdje su predviđanja prometnih situacija i najkompliciranija te vožnja najzahtjevnija.
– Zagreb je izazovno prometno okruženje, a najveći fokus je u fazi testiranja i prilagodbe bio vezan uz poštivanje prednosti od strane drugih vozila, ponašanja oko ranjivih prometnih skupina poput pješaka i biciklista te nekih specifičnosti u infrastrukturi u području pružanja usluge. No, upravo za takve uvjete sustav je razvijan, dokaz za što je korištenje iste tehnologije i u velikim azijskim i bliskoistočnim gradovima, gdje naš tehnološki partner Pony.ai svakodnevno upravlja flotom od više od 2000 autonomnih vozila. Svaka vožnja također dodatno doprinosi učenju i unapređenju sustava – pojašnjava Cindrić.
U početnoj fazi komercijalne usluge u Zagrebu Verne koristi vozilo kineske partnerske platforme Arcfox Alpha T5. Radi se o električnom automobilu s dometom oko 400 km što je i više nego dovoljno za dnevnu gradsku taksi vožnju i opremljeno je autonomnim sustavom vožnje tehnološkog partnera Pony.ai, također kineskog proizvođača sustava autonomne vožnje koji u kineskim gradovima već uspješno vozi bez sigurnosnog operatera. Sustav autonomne vožnje koristi kombinaciju 14 kamera, 9 lidara i 4 radara, pružajući vozilu 360‐stupanjski pregled okoline bez mrtvih kutova i detekciju do 650 metara. Verne je razvio vlastiti softver za mobilnu platformu, te u potpunosti vodi svakodnevno upravljanje flotom i uslugom u gradu. Verneovo namjensko vozilo, razvijano u Hrvatskoj, planirano je za sljedeću fazu, kada sigurnosni standardi i regulatorni okvir omoguće vožnju bez sigurnosnog operatera.
Većih problema u zagrebačkom prometu nisu imali. Dogodila se jedna prometna nesreća u kojoj je neoprezni vozač udario straga Verne samovozeće vozilo, a Verne je zaustavilo jedino stablo koje se zbog nevremena srušilo na cestu i jaka tuča.
– Morali smo predvidjeti sve scenarije, od guste jutarnje magle, jake kiše, tuče, promjena prometnih regulacija, zapravo više od 1000 scenarija. Kiša mu ne smeta, za 20 posto se tada smanjuje brzina, a čišćenje senzora se obavlja automatski pomoću zračne pumpe i tekućine za pranje. Normalnoj uporabi ne smeta ni slabiji snijeg, dok jedino pri padanju gustog snijega sustav nije operabilan. Vozila voze autonomno unutar definiranog područja, uz prisutnost obučenog sigurnosnog operatera u ovoj fazi usluge. Uloga operatera je sigurnosna i regulatorna, i intervenira samo u rijetkim situacijama. Većina vožnji prolazi bez ikakve intervencije. Istodobno testiramo i modele daljinskog (remote) nadzora, što je korak prema budućem potpuno autonomnom radu bez operatera u vozilu – rekao nam je Cindrić.
Sama aplikacija za naručivanje i početak vožnje je jednostavna. Automobil se nakon naručene vožnje i stizanja na lokaciju otključava jednim klikom u aplikaciji na pametnom telefonu. Robotaksi ne kreće dok svi putnici nisu vezani i dok na zaslonu na kojem možete birati temperaturu i ako je potrebno nazvati službu za korisnike, ne pritisnete izbornik “Započni vožnju”. Nakon toga upravljanje i vožnju preuzima sustav autonomne vožnje. Zasad nema mogućnosti naručivanja vožnje unaprijed, primjerice, za drugo jutro ako trebate vožnju do zračne luke, ali to je planirano u idućim fazama razvoja usluge.
Kad krene sljedeća faza u kojoj će Verne voziti bez sigurnosnog operatera pa će automobili biti i bez upravljača, iznimno bitni će postati operateri u centru za upravljanje i nadzor autonomnih vozila koji su svojevrsni “kontrolori leta” u cestovnom prometu samovozećih vozila. Oni su zaduženi za pregled cijele vožnje i to proaktivno, kada se zna da će na nekoj prometnici biti neka promjena poput zatvaranja dijela ceste ili ako se zna da će u određeno vrijeme na ruti prolaziti štićena kolona, kao i reaktivna kada dođe do nekog problema u redovnoj vožnji. Primjerice, ako ispred robotaksija naprosto stane automobil a da ne upali pokazivače smjera. Tada vozilo “javlja” operateru da je u problemu i operater iz centra tada može vozilu dati naredbu što da učini, ali pritom sustav odmah daje preporuku s obzirom na prometnu situaciju što je najbolje učiniti. Vozilo je stalno spojeno na 5G mrežu i to dvostruku za svaki slučaj, a preciznost i brzina reakcije se mjeri u tisućinkama sekunde.
Verne je do sada kroz Mehanizam za oporavak i otpornost povukao ukupno 89,7 milijuna eura, sredstva koja su u potpunosti namijenjena za projekt razvoja novih vozila i infrastrukture. Zbog toga je i predsjednica Europske komisije s premijerom Plenkovićem u ranoj fazi projekta bila u posjetu Verneu prije pet godina. S druge strane, trenutačna faza projekta, faza komercijalne usluge uz prisutnost sigurnosnog operatera u vozilu, u potpunosti je financirana od strane privatnih investitora. Privatni investitori do sada su u Verne uložili preko 100 milijuna eura, ne računajući ovu novu investicijsku rundu koja će ukupan iznos privatnih sredstava višestruko povećati. Trenutačno Verne broji nešto više od 100 zaposlenika, a taj će se broj povećavati kako se usluga bude širila i ulazila na nova tržišta.
A interesa izvan Hrvatske ima. Neslužbeno doznajemo da se pregovara s više europskih gradova u kojima bi Verne uskoro mogao ponuditi svoju uslugu. I ne samo to, budući da je Hrvatska operativno jedina država EU koja je komercijalizirala uslugu robotaksija, Verneu tvrtke i institucije iz drugih država na tjednoj bazi postavljaju upite i pitaju za savjete. Primjerice, iz Švicarske, Njemačke i Estonije su se interesirali o školovanju sigurnosnih operatera koju Verne provodi kroz svoju akademiju, koja traje mjesec dana i vrlo je rigorozna.
– Naši sigurnosni operateri su u ovoj fazi na prvoj crti i zaduženi su da tehnologija funkcionira, da sve radi kako treba i da je sve sigurno. Školovanje je strogo i ostaju samo najbolji, a kandidati su stizali na preporuku što se pokazalo vrlo uspješno, ali raspisali smo i natječaj na koji se prijavilo nekoliko stotina kandidata. Verneovi treneri su prošli školovanje u Izraelu i Aziji. Nakon prelaska na autonomnu vožnju bez vozača najbitniji u sustavu će postati takozvani daljinski nadzornici, odnosno svojevrsni kontrolori autonomnih vozila. U budućnosti, kada ne bude operatera u vozilu, daljinski operater će moći istovremeno pratiti najviše 10 vozila, što je zakonski limit – kaže Filip Cindrić.
Do pune funkcionalnosti autonomnih vozila, osim ispunjavanja svih potrebnih sigurnosnih standarda, potrebno je i da dođe do ispunjenja zakonskih uvjeta prema kojima će biti moguća vožnja autonomnih vozila bez čovjeka koji za upravljačem brine o sigurnosti vožnje. U tom pitanju važnu ulogu imaju i odredbe tko je i pod kojim uvjetima odgovoran za eventualnu nesreću i štetu koju prouzroči robotaksi. A za ta će pitanja u izmjenama zakonskih odredbi morati intervenirati zakonodavac, i to ne samo u Hrvatskoj, već i u ostalim državama EU.
