Na prvi pogled reklo bi se da se usred ljetne stanke u Saboru oporba uspavala te da se kompletan fokus na hrvatskoj političkoj sceni prebacio na predsjedničke izbore, a u toj kampanji dominiraju SDP-ov predsjednički kandidat Zoran Milanović te nezavisni kandidat Dragan Primorac kojemu je potporu dao HDZ premijera Andreja Plenkovića.
No, daleko od očiju javnosti, bez obzira na ljetne vrućine, i među oporbenim zastupnicima i strankama traju velika preslagivanja koja se mogu okarakterizirati i kao priprema ne samo za povratak u zastupničke klupe nego i za predsjedničke, a zatim i lokalne izbore, koji se održavaju u svibnju iduće godine.
Kada je o lokalnim izborima riječ, tu su na političkoj sceni uglavnom u fokusu veliki gradovi. A među njima za vladajuću stranku najbolnija je točka Split.
Nova uzdanica
U gradu pod Marjanom stranka premijera Plenkovića izgubila je vlast na redovnim lokalnim izborima, a zatim je aktualni gradonačelnik Ivica Puljak dominirao i na ponovljenim lokalnim izborima, na kojima mu je HDZ u ring poslao nestranačkog kandidata Zorana Đogaša. Na posljednjim parlamentarnim izborima Centar gradonačelnika Puljka sudjelovao je u koaliciji sa SDP-om zahvaljujući kojoj su se njihovi zastupnici domogli i saborskih klupa, u kojima Centar, osim Puljkove supruge Marijane, predstavlja i dubrovačka odvjetnica Viktorija Knežević. Ona je pak i prije ulaska u Sabor najavila kandidaturu za gradonačelnicu Dubrovnika, gdje bi trebala konkurirati poznatom HDZ-ovcu Mati Frankoviću.
U Splitu Puljak zasad nema ozbiljnog konkurenta za lokalne izbore, no njegova pozicija u gradu pod Marjanom nipošto nije lagodna. U Centru se nadaju da bi ih u kampanji za nadolazeće lokalne izbore mogao podržati SDP. No u splitskom su SDP-u negodovali i tijekom parlamentarnih izbora kada se Peđa Grbin odlučio za suradnju s Puljkovom strankom. Nakon što se u SDP-u održe stranački izbori, splitski SDP-ovci očekuju da će se novo vodstvo stranke fokusirati i na lokalne organizacije te da će u gradu pod Marjanom imati svoga gradonačelničkog kandidata. Tu funkciju ne bi odbio ni aktualni predsjednik splitskog SDP-a Davor Matijević.
Milanović zabrinut zbog neugodnog trenda: ‘Radit ćemo poslove koje smo mislili pustiti tamnijima’
HDZ-ovu splitsku organizaciju predvodi novi saborski zastupnik Tomislav Šuta, no u gradskoj organizaciji smatraju da mladi Šuta ne bi imao šanse u srazu s Puljkom pa se kao potencijalni kandidat spominje poznati Splićanin Nenad Periš. Osim toga, dio splitskih HDZ-ovaca sklon je tome da ih na idućim lokalnim izborima predstavlja žena, točnije njihova stranačka kolegica Ivana Zelić Relata, dugogodišnja članica splitskog Gradskog vijeća i diplomirana pravnica čiji je otac Ivan Zelić brigadni general HV-a i prvi ratni zapovjednik 1. bojne Četvrte brigade. U Splitu je poznata i kao supruga Alija Relate, sina nekadašnjeg boksačkog prvaka Ivana Relate Šimundže, ali i kao atraktivna i britka žena koja je na lokalnoj sceni pozornost privukla kritikama na račun gradonačelnika Puljka, s kojim bi snage navodno mogla odmjeravati i Lidija Bekavac iz Kerumova HGS-a. Sve u svemu, čini se da gradonačelnika Puljka očekuje neizvjestan period.
Most u problemima
U podjednako je neizvjesnom periodu i Most, čiji se rejting topi još od europskih izbora. Poznato je da se Most prije nekoliko mjeseci počeo osipati nakon što su ga napustili Nino Raspudić i njegova supruga Marija Selak Raspudić, kojoj bi kampanja za predsjedničke izbore trebala poslužiti kao uvertira u lokalne izbore u Zagrebu, na kojima bi nastupila s vlastitom strankom, koju, doduše, tek treba osnovati. U kojem će se smjeru razvijati nova politička stranka bračnog para Raspudić, u ovim je trenucima teško prognozirati, no nedvojbeno je da bi ona mogla biti žestoka konkurencija Mostu, koji uskoro očekuju unutarstranački izbori na kojima velike ambicije ima riječki vjeroučitelj i stranački potpredsjednik Marin Miletić.
On bi mogao konkurirati dosadašnjem predsjedniku Boži Petrovu, koji ipak ne namjerava odustati od predsjedničke funkcije u Mostu iako se govorilo da je na korak do izlaska iz politike te da bi predsjedničku funkciju mogao prepustiti svojem prijatelju i saborskom zastupniku Mosta Anti Kujundžiću. No Kujundžić među svojim stranačkim kolegama nema prepoznatljivost kakvu ima Miletić, koji slovi i kao kandidat Kaptola za preuzimanje Mosta, u kojemu se kao jedna od najvažnijih karika nameće i Nikola Grmoja. Navodno on za preuzimanje predsjedničke funkcije nije zainteresiran, a pitanje je i bi li ga članovi stranke podržali kada se zna da je upravo on uz Raspudića forsirao suradnju sa SDP-om i Zoranom Milanovićem.
To se Mostu obilo o glavu i rezultiralo strmoglavim padom rejtinga, ali i tenzijama u stranci u kojoj su navodno poljuljani odnosi i između Miletićeve i struje bliske Petrovu i Grmoji, koji sve učestalije koketira s ljevicom. A i u lijevim se redovima osjete podjele koje na vidjelo izlaze i u pogledu kandidata za predsjedničke izbore. Za razliku od SDP-a koji je stao iza Milanovićeve kandidature, Možemo će i na predsjedničkim izborima, baš kao što su to učinili na parlamentarnima, bojkotirati veliko ujedinjenje ljevice pa će imati svoga kandidata, odnosno po svemu sudeći kandidatkinju, Ivanu Kekin, koja nema pretjeranih šansi u srazu s Milanovićem, ali bi mu mogla koristiti utoliko što bi svoje birače u drugom krugu mogla pozvati da podrže SDP-ova predsjedničkog kandidata.
Selak Raspudić i Fokus
Isto bi mogla učiniti i Selak Raspudić, kojoj bi se u novoj stranci mogao pridružiti Dario Zurovec koji je zaratio sa svojim kolegama iz Fokusa, primarno s predsjednikom stranke Davorom Nađijem. Glasine o sukobima u Fokusu traju još od parlamentarnih izbora, otkako se počelo spekulirati o Zurovčevu koketiranju s HDZ-om.
U Fokusu su ipak nastojali gurnuti probleme pod tepih, ali su oni na vidjelo izašli uoči unutarstranačkih izbora. “Ne planiram sudjelovati u lošim predstavama loših redatelja, tako da sam prisiljen donijeti odluku hoću li se vratiti u neovisne vode ili ću se stranački potpuno pacificirati”, rekao je Zurovec nedavno za 24 sata, otkrivajući da će odluku donijeti ovog mjeseca.
Rok si je Zurovec očito zadao znajući da se i izbori u Fokusu održavaju za manje od mjesec dana. Suprotno očekivanjima da bi se u utrku za predsjednika osim Zurovca mogao upustiti i aktualni šef Nađi, kandidaturu je istaknuo Gabrijel Deak, a na društvenim mrežama podržao ga je i Nađi, koji je od kandidature za predsjednika odustao. Deak je, tvrde upućeni, u Fokusovim krugovima prilično popularan te slovi kao jedan od osnivača stranke. Riječ je i o operativcu koji je veliku ulogu imao u kampanjama za lokalne i parlamentarne izbore, a u Fokusovim je redovima poznat i kao Zurovčev zamjenik u Svetoj Nedelji.
Na rubu sukoba
Zanimljivo je da je nedavno održana sjednica županijske organizacije Zagrebačke županije na čijem je čelu upravo Zurovec. Ta je organizacija dala podršku Deakovoj, ali ne i Zurovčevoj kandidaturi, zbog čega su u Fokusovim redovima pale teške riječi. Situacija je navodno bila na rubu sukoba, a stranačke kolege Zurovcu su zamjerile nutkanje HDZ-u, ali i formiranje Kluba zastupnika s bračnim parom Raspudić bez konzultacija sa stranačkim kolegama.
Navodno je Zurovec Mariji Selak Raspudić na svoju ruku obećao potporu Fokusa na predsjedničkim izborima, na kojima je ta stranka po terenu za ovu nezavisnu predsjedničku kandidatkinju trebala prikupljati i potpise. Ni to nije dogovoreno unutar Fokusa, po kojem se govorka i da bi Zurovac mogao okrenuti leđa i Raspudićima ako s premijerom Plenkovićem uspije dogovoriti da ga HDZ podrži kao nezavisnog kandidata na lokalnim izborima na kojima se navodno planira kandidirati za zagrebačkog župana. To Plenkoviću ne bi trebao biti problem jer s dosadašnjim županom Stjepanom Kožićem nije u idiličnim odnosima. Osim toga, i Kožić je nestranački župan koji je uz to opterećen optužnicom, a Plenković je ionako dosad bezbroj puta dokazao da je sklon pomlađivanju. No i za Zurovca je problematično to što će, ako doista postane župan, morati napustiti poziciju saborskog zastupnika i svoj mandat prepustiti nekome iz Fokusa, što ni Plenkoviću nije u interesu jer je Zurovec navodno njegova rezerva u slučaju da se pojave problemi s vladajućom većinom. Takvih turbulentnih aktivnosti u SDP-u nema. Oni prilično monotono dočekuju sredinu rujna.
Plenković ušao u koaliciju sa SDP-om i Možemo: ‘Jako bi dobro mogli funkcionirati’
Tada bi se, naime, trebali održati unutarstranački izbori u najvećoj oporbenoj stranci, na kojima bi snage trebali odmjeriti bivši ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić i široj javnosti manje poznata Sanja Major, koja je kandidaturu najavila baš kako Hajdaš Dončić ne bi bio jedini kandidat. Premda se u medijskom prostoru nametnula kao elokventna i britka žena, šanse su joj u odnosu na Hajdaša Dončića, kojeg podržava i predsjednik Milanović, vrlo skromne. Kao mogući protukandidati spominjali su se Mirela Ahmetović i Tonino Picula, no oni će se ipak kandidirati za Predsjedništvo. Kandidacijski postupak službeno se otvara 19. kolovoza, ali male su šanse da se u utrku upusti i Mišo Krstičević koji je također spominjan kao kandidat za predsjednika, za što treba prikupiti minimalno 500 potpisa.
Petek prednjači
Koliko su u SDP-u zainteresirani za unutarstranačke izbore, toliko su fokusirani i na one u zagrebačkoj organizaciji stranke, u kojoj se već neko vrijeme pokušavaju isprovocirati izbori za novo vodstvo jer dio zagrebačkih SDP-ovaca smatra da stranka lokalne izbore u svibnju ne bi smjela dočekati s vršiteljem dužnosti predsjednika Brankom Kolarićem, koji je tu funkciju preuzeo nakon što je iz SDP-a izbačen Viktor Gotovac.
Prije lokalnih izbora SDP bi morao pronaći novo vodstvo u Zagrebu, smatraju u najvećoj stranačkoj organizaciji, u kojoj žele i da se to novo vodstvo dugoročno odredi o suradnji s Možemo. Pita li se naše sugovornike iz zagrebačkog SDP-a, izbori bi se u Zagrebu trebali održati najkasnije početkom listopada kako bi ta organizacija imala dovoljno vremena da se pripremi ne samo za lokalne nego i za predsjedničke izbore. Mnogi misle da bi najbolje bilo da se zagrebački izbori održe 14. rujna, odnosno u isto vrijeme s unutarstranačkima.
U SDP-u se već zna da će se Kolarić na stranačkim izborima u Zagrebu kandidirati neovisno o tome kada će se oni održati, a kao protukandidati se spominju njihov zastupnik u Zagrebačkoj skupštini Renato Petek te dugogodišnji glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan. Da bi do izbora u Zagrebu došlo, mora ih raspisati gradska organizacija te tu odluku donijeti Gradski odbor SDP-a, no pitanje je u kojoj je mjeri to u interesu Kolariću koji bi volio biti stranački kandidat za gradonačelnika, iako se po kuloarima kao kandidatkinja spominje i nestranačka Dalija Orešković. Kad je riječ o ostalim kandidatima, Petek je na zagrebačkoj lokalnoj sceni prepoznatljiva politička figura, no on sasvim sigurno neće biti zagovornik nastavka suradnje s Možemo, dok se Dragovana naziva operativcem i kadrom predsjednika Milanovića koji bi mogao oporaviti tu važnu organizaciju koja već dugo nije u funkciji u onoj mjeri u kojoj bi trebala i mogla biti.
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.