Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini već godinama ozbiljno ugrožava legalno tržište, a nezakonita trgovina duhanom i duhanskim proizvodima ostavlja velike posljedice na proračune i gospodarstvo. Procjene govore da se zbog “crnog tržišta” godišnje gube stotine milijuna eura, dok nadležne institucije i industrija zajednički pokušavaju suzbiti krijumčarenje i zaštititi javne prihode.
Paklice bez trošarinskih markica. Duhan koji se prodaje “na crno”. Roba koja granice prelazi mimo sustava. Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini već godinama ne funkcionira na margini, nego paralelno s legalnim tržištem, a promet duhanom i duhanskim proizvodima to najbolje ilustrira. Procjene govore da zemlje regije zbog nezakonite trgovine duhanom godišnje gube stotine milijuna eura. Najveću cijenu ne plaćaju samo proračuni, nego i gospodarstvenici, tržište rada i građani.
“Bosna i Hercegovina je gubila, prema našim procjenama, i više od 500 milijuna eura godišnje. To su zaista veliki iznosi”, kaže Darko Gašpar, menadžer za borbu protiv nezakonite trgovine i fiskalnu politiku kompanije BAT.
“Iz tih se sredstava financiraju brojne stvari važne za građane. Znamo da se mirovine praktično financiraju iz proračuna, kao i razna socijalna davanja, policija, školstvo i drugo. Dakle, iz ukupne mase prihoda, među kojima su i trošarine na duhan i duhanske proizvode, financiraju se brojne potrebe kroz proračune na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini”, ističe glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.
Iz institucija vlasti poručuju kako krijumčarenje nije samo pitanje nezakonite prodaje, nego i izravan udar na javne prihode, ali pritom naglašavaju važnost usklađivanja nameta u dogovoru s predstavnicima industrije, donosi BHRT.
“Kada imate takav uravnotežen pristup, onda nemate štetu za državu jer javni prihodi ostaju na očekivanoj razini. S druge strane, imate gospodarstvo koje može funkcionirati, a istodobno destimulirate sektor sive ekonomije”, ističe ministar financija i riznice BiH Srđan Amidžić.
Dok država pokušava zatvoriti prostor za sivu ekonomiju, legalni proizvođači i distributeri tvrde kako bez zajedničkog djelovanja nema ozbiljnog rezultata jer nezakonito tržište ne narušava samo konkurenciju, nego i ukupnu gospodarsku sliku zemlje.
“Takve korake nije moguće poduzimati bez ozbiljne suradnje nadležnih institucija i upravo se ta sinergija u Bosni i Hercegovini dogodila, što je vrlo važno. U jednom trenutku, 2019. ili 2020. godine, prepoznato je da je došlo do velikog pada prihoda te da je crno tržište, odnosno nezakonito tržište duhana i duhanskih proizvoda, preuzelo polovicu ukupnog tržišta i da se novac, potreban svim građanima, odlijeva u nezakonite tokove”, kaže Zinaida Babović iz kompanije “Japan Tobacco International”.
Posljedice poslovanja u sivoj zoni, upozoravaju stručnjaci, ne vide se samo u proračunskim minusima. Siva ekonomija stvara i iskrivljenu sliku tržišta rada jer dio novca i poslova ostaje potpuno izvan sustava.
“To je globalni problem koji je barem u sljedećih desetak godina teško rješiv. Pitanje je samo kako ga možemo ublažiti”, upozorava stručnjak za tržište rada Dominik Raškaj.
Bosna i Hercegovina, barem kada je riječ o suzbijanju nezakonite trgovine trošarinskim proizvodima, može poslužiti kao dobar primjer.
“Bosna i Hercegovina danas i Bosna i Hercegovina prije deset godina dvije su potpuno različite priče. Kako se dogodio taj pomak? Tako što je Uprava za neizravno oporezivanje zaustavila rast trošarina, što je automatski zaustavilo rast cijena proizvoda. Tržište Bosne i Hercegovine, koje je u jednom trenutku iznosilo 12 milijardi cigareta godišnje, palo je na 3,5 milijardi. Posljednjih pet godina oporavak je velik, prihodi snažno rastu i mislim da je to rezultat sinergije djelovanja industrije i zakonodavstva, u pravom smislu te riječi”, smatra Darko Gašpar, menadžer za borbu protiv nezakonite trgovine i fiskalnu politiku kompanije BAT.
Tome doprinosi i aktivno sudjelovanje građana koji kroz kampanju Uprave za neizravno oporezivanje BiH “Stop švercu” mogu prijaviti nezakonitu prodaju duhana i duhanskih proizvoda do kraja lipnja ove godine.
“Jedine cigarete koje se legalno nalaze u prodaji u Bosni i Hercegovini su one s trošarinskom markicom na kojoj piše Uprava za neizravno oporezivanje i koje imaju hologramsku zaštitu. Ako građani primijete da im netko nudi cigarete bez trošarinske markice ili s markicom druge države, riječ je o nezakonitom proizvodu na tržištu Bosne i Hercegovine”, naglašava glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.
U regiji koja još uvijek pokušava dosegnuti europske standarde, borba protiv sive ekonomije postaje mnogo više od fiskalne teme. Svaka nezakonita paklica znači manje novca za proračune, zdravstvo i javne usluge. A svaka zatvorena ruta krijumčarenja predstavlja važan korak u zaštiti legalnog tržišta.
