Kineski predsjednik Xi Jinping nazvao je SAD “zemljom u propadanju” tijekom sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Pekingu, tvrdnju koju je američki predsjednik odbacio, rekavši da kineski čelnik govorio o zemlji pod Trumpovim prethodnikom.
Trump je stigao u Peking 14. svibnja na dvodnevne razgovore s kineskim predsjednikom. U Kini je kako bi pokušao popraviti odnose, dok se SAD sve dublje upliće u ono što sve više izgleda kao rat u Iranu u kojem ne može izvući zadovoljavajući kraj.
Analitičari su rekli da je sastanak bio poniženje za Bijelu kuću, budući da je Trump promijenio stav prema Kini otkako je preuzeo dužnost prije više od godinu dana. Trump je nazvao Xija “velikim prijateljem” i pohvalio bliskost odnosa Washingtona s Pekingom. Trump je sa sobom doveo mnoštvo američkih izvršnih direktora, čija je zajednička imovina vrijedna najmanje 10 bilijuna dolara, u nadi da će dodatno otvoriti kineska tržišta američkim tvrtkama.
Xi je bio puno agresivniji
Kineski predsjednik Xi Jinping bio je puno agresivniji. Počeo je s time da je crno na bijelo iznio da je američki otpor naporima Narodne Republike Kine (NR Kina) da se ponovno ujedini s Tajvanom problem crvene linije za Peking i da bi, ako SAD pokušaju to blokirati, to moglo dovesti do “opasnog mjesta”.
Prema kineskom državnom mediju Xinhua, Xi je, misleći na Tajvan, rekao Trumpu: “Ako se loše postupi, dvije zemlje bi se mogle sudariti ili čak ući u sukob, gurajući cijeli kinesko-američki odnos u izuzetno opasno stanje”. SAD trenutno razmatra paket prodaje oružja Tajvanu u vrijednosti od 14 milijardi dolara, čemu se Peking snažno protivi. Trump je danas, nakon sastanka, upozorio Tajvan da ne proglasi neovinost.
Xi je posebno upozorio Trumpa da ne upadne u Tukididovu zamku, koncept u međunarodnim odnosima koji sugerira da kada sila u usponu prijeti da će istisnuti etabliranu dominantnu silu, vjerojatnost sukoba između njih dvije značajno raste.
Analitičari se slažu da Xi ne želi vojno prisiliti na ponovno ujedinjenje s Tajvanom i nada se da će političkim sredstvima izvesti miran proces. To bi uključivalo odustajanje SAD-a od politike blokiranja ponovnog ujedinjenja kao dogme vanjske politike i smanjenje američkih diplomatskih veza s Tajvanom. Kineski oštar pritisak na tajvansko pitanje već je doveo do pada broja zemalja koje ga podržavaju s oko 50 u 1970-ima na dvanaest danas. Kako kineska pomorska moć raste, ministar rata Pete Hegseth navodno već preispituje stav SAD-a o njegovim vojnim obvezama u jugoistočnoj Aziji.
“Američka politika o pitanju Tajvana od danas je nepromijenjena”, rekao je za NBC News državni tajnik Marco Rubio, koji također putuje s Trumpom, dodajući da Kinezi “uvijek to pokreću… mi uvijek jasno iznosimo svoj stav i idemo dalje”.
Poruka dvojice čelnika bila je vrlo različita. Nakon što je iznio ono što je bila prijetnja ratom, Xi se vratio svojim standardnim pozivima na bližu suradnju sa SAD-om i pozivima na stabilnost.
Što s Iranom?
Trump, koji je uvijek bio spreman na transakcije, usredotočio se na trgovinske sporazume i poslovna ulaganja. Raspravljalo se i o temama iranskog rata i rastuće globalne energetske krize, ali nijedna strana nije dala nikakvo objašnjenje o tome što je rečeno ili jesu li postignuti ikakvi sporazumi, osim izjave da Iran ne može imati nuklearno oružje.
Xi nije komentirao Iran, iako je kinesko ministarstvo vanjskih poslova izdalo oštru izjavu u kojoj je iznio frustraciju Pekinga ratom, izvještava Reuters. “Ovaj sukob, koji se nikada nije trebao dogoditi, nema razloga za nastavak”, priopćilo je ministarstvo.
Vjeruje se da je jedan od Trumpovih ciljeva putovanja pokušati nagovoriti Xija da iskoristi značajan kineski utjecaj na Teheran kako bi pomogao u posredovanju u postizanju sporazuma o prekidu vatre i otvaranju kineskih tržišta američkim tvrtkama.
Trumpov posjet Pekingu neki su doživjeli kao još jedan dokaz slabljenja utjecaja Pax Americane i poniženje za Trumpa, koji je bio prisiljen obratiti se Kini za pomoć u okončanju rata u Iranu. Bijela kuća promijenila je politiku prema Kini otkako je predsjednik preuzeo dužnost prošle godine.
“Trump nakon katastrofalnog rata u Iranu ponižavajuće se ubacuje u Peking”, rekao je Timothy Ash, viši državni strateg u BlueBay Asset Managementu u Londonu, u objavi na društvenim mrežama.
Trump je započeo trgovinski rat s Kinom tijekom svog prvog mandata, a u tom mandatu agresivno je napao Kinu povećanjem potencijalnih carina tijekom svoje trgovinske inicijative za Dan oslobođenja prošle godine, samo da bi se ponovno povukao kada je Peking počeo ograničavati izvoz kritičnih minerala i rijetkih zemnih metala u SAD. Pod Bidenovom administracijom, SAD su također bile vrlo agresivne, a bivši američki državni tajnik Antony Blinken i američka ministrica financija Janet Yellen putovali su u Peking i prijetili Kini carinama i sankcijama ako vlada ne prestane subvencionirati tvrtke i otvori svoja tržišta američkim tvrtkama.
Na ovom putovanju, Trump je bio puno pomirljiviji, tražeći ustupke, ali vjerojatno neće dobiti mnoge, kažu analitičari. Francuski predsjednik Emmanuel Macron imao je sličan sastanak s Xijem krajem prošle godine, kada je također organizirao avion pun poslovnih ljudi i zahtijevao bolji pristup kineskom tržištu, ali se vratio praznih ruku.
Xi je rekao Trumpu da su pripremni pregovori između američkih i kineskih ekonomskih i trgovinskih timova u Južnoj Koreji 14. svibnja postigli “uravnotežene i pozitivne rezultate”, priopćilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova u sažetku. Cilj razgovora je održavanje krhkog jednogodišnjeg trgovinskog primirja postignutog kada su se čelnici posljednji put sastali u listopadu u Busanu. Ministar financija Scott Bessent, koji je vodio razgovore u Koreji, rekao je da očekuje napredak u uspostavljanju mehanizama za podršku budućoj bilateralnoj trgovini i ulaganjima.
Nekoliko manjih “pobjeda” Trumpa
Washington želi prodavati zrakoplove, poljoprivredne proizvode i energiju Kini kako bi smanjio trgovinski deficit koji dugo iritira Trumpa. Peking želi ukidanje američkih ograničenja izvoza opreme za proizvodnju čipova i naprednih poluvodiča, izvještava Reuters. Trump je za Fox News rekao da je Kina pristala naručiti 200 Boeingovih mlaznjaka BA.N, što je njezina prva kupnja komercijalnih zrakoplova proizvedenih u SAD-u u gotovo desetljeću, ali to je daleko od očekivanog broja od otprilike 500. Objavljeno je malo drugih detalja o drugim poslovima. Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer, koji je u Trumpovoj pratnji, rekao je za Bloomberg TV da još nije odlučeno hoće li se produžiti primirje u trgovinskom ratu nakon isteka kasnije ove godine.
Xi je također izrazio interes za kupnju više američke nafte kako bi se smanjila buduća ovisnost Kine o tjesnacu, navodi se u izvješću Bijele kuće s razgovora.
Energija je bila središnja tema razgovora, a američki čelnik pozvao je Peking da nabavlja više goriva od američkih proizvođača, prenosi kineski SCMP. Kina je pristala kupovati sirovu naftu i plin od SAD-a, a očekuje se da će pošiljke biti otpremljene iz Teksasa, Louisiane i Aljaske. Predsjednik Trump istaknuo je da Kina ima “nezasitan apetit” za energijom, koji SAD može zadovoljiti svojim “neograničenim” resursima. Nema informacija o količini energije, a Bijela kuća je oko ovog dogovora puno više entuzijastična od suzdržane Kine. Ovaj energetski deal, navodno kinesko odmicanje od Irana (nepotvrđeno) i prodaja Boeing aviona (manji broj od očekivanog) su jedine i ograničene “pobjede” Trumpa.
S druge strane, nije bilo znakova napretka u prodaji Nvidijinih (NVDA.O) naprednih H200 AI čipova Kini, unatoč dramatičnom dodavanju izvršnog direktora Jensena Huanga u zadnji čas na putovanje.
Tukididova zamka
Trump je vjerojatno upravo shvatio da kada mu je Xi Jinping u lice spomenuo Tukididovu zamku, u biti je nazvao Sjedinjene Države nacijom u propadanju. Trump je reagirao okrivljavajući Bidenovu administraciju i rekavši da SAD uživaju u “ZLATNOM DOBU” u objavi na društvenim mrežama.
“Kada je predsjednik Xi vrlo elegantno nazvao Sjedinjene Države možda nacijom u propadanju, mislio je na ogromnu štetu koju smo pretrpjeli tijekom četiri godine Uspavanog Joea Bidena i Bidenove administracije, i u tom je pogledu bio 100% u pravu. Naša je zemlja neizmjerno patila zbog otvorenih granica, visokih poreza, transrodnih osoba svugdje, muškaraca u ženskim sportovima, DEI-ja, užasnih trgovinskih sporazuma, raširenog kriminala i mnogo čega drugog!”, napisao je Trump.
Izraz Tukididova zamka dolazi od starogrčkog povjesničara Tukidida, koji je napisao da je uspon Atene izazvao Spartu, dominantnu vojnu silu u staroj Grčkoj, čineći rat među njima “neizbježnim”. Ideja je primijenjena na uspon Njemačke početkom 20. stoljeća koji je doveo do rata i na rivalstva Hladnog rata..
“Predsjednik Xi nije mislio na nevjerojatan uspon koji su Sjedinjene Države pokazale svijetu tijekom 16 spektakularnih mjeseci Trumpove administracije”, poručio je Trump u svojoj objavi, “što uključuje rekordne vrijednosti burzi i 401K, vojnu pobjedu i napredne odnose u Venezueli, vojno desetkovanje Irana (nastavak slijedi!) – daleko najjaču vojsku na svijetu, ponovno ekonomsku silu, s rekordnih 18 bilijuna dolara koje su drugi uložili u Sjedinjene Države, najbolje američko tržište rada u povijesti, s više ljudi koji trenutno rade u Sjedinjenim Državama nego ikad prije, okončanje uništavanja DEI-a i toliko drugih stvari koje bi bilo nemoguće brzo nabrojati. Zapravo, predsjednik Xi mi je čestitao na toliko ogromnih uspjeha u tako kratkom vremenu… Ali sada su Sjedinjene Države najpopularnija nacija bilo gdje u svijetu i nadamo se da će naš odnos s Kinom biti jači i bolji nego ikad prije!”, piše neuvjerljivo Trump.
Dolazi Putin…
Kako bi se suprotstavio Trumpovom putovanju u Kinu, Kremlj je najavio da će ruski predsjednik Vladimir Putin otputovati u Peking sljedeći tjedan, kako bi se sastao s Xijem u svom prvom inozemnom putovanju ove godine.
Očekuje se da će dvojica čelnika ponovno potvrditi sporazum o prijateljstvu potpisan 2001. godine, a njihov sastanak će naglasiti partnerstvo “bez ograničenja ” dogovoreno prije tri godine. Analitičari nagađaju da bi mogli potpisati sporazum o plinovodu Snaga Sibira 2 (POS2) – potencijalno najveći energetski sporazum u povijesti.
U isto vrijeme dok je Trump bio u Pekingu, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov bio je u New Delhiju gdje se sastao s premijerom Narendrom Modijem kako bi naglasio rastuću snagu organizacije BRICS u kojoj vodeća globalna tržišta u nastajanju sve više surađuju.
“Drago mi je što sam primio ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. Zahvalio sam mu na ažuriranim informacijama o napretku u raznim aspektima našeg Posebnog i povlaštenog strateškog partnerstva”, rekao je Modi u objavi na društvenim mrežama. “Također smo razmijenili mišljenja o raznim regionalnim i globalnim pitanjima, uključujući situaciju u Ukrajini i zapadnoj Aziji. Ponovno smo naglasili našu dosljednu podršku naporima usmjerenim na mirno rješavanje sukoba”.
Gospodarske veze između Rusije i Indije produbile su se tijekom Trumpove administracije zahvaljujući agresivnoj upotrebi carina od strane SAD-a. New Delhi je bio posebno ogorčen Trumpovom odlukom da prošle godine poveća carine Indiji za 50% kako bi je kaznio zbog nastavka uvoza ruske nafte unatoč sankcijama.
Indijska vlada je 14. svibnja pozvala američko Ministarstvo financija da produži 30-dnevno odricanje od sankcija na indijski uvoz ruske nafte kako bi se suprotstavila rastućem šoku cijena nafte uzrokovanom američkim ratom protiv Irana.
Uz uspon BRICS + grupe i njezine sestrinske organizacije G20, koje predstavljaju interese globalnog Juga, savez CRINK između Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje dodaje dimenziju vojne suradnje suradnji tržišta u nastajanju. Suradnja Rusije sa Sjevernom Korejom udvostručila je veličinu njezina gospodarstva u posljednje tri godine.
Blic analiza Zorana Metera: Je li Kina izdala Iran i spasila Trumpa?
