Kakvoća mora za kupanje u Hrvatskoj bilježi pad, što pokazuje da pritisci na našu obalu i more već ostavljaju mjerljive posljedice, objavio je u svojoj najnovijoj studiji Institut za oceanografiju i ribarstvo.
Od samog početka praćenja kakvoće mora za kupanje prema EU Direktivi, 2009. godine, Hrvatska je svake godine bila među prvih pet država članica EU, a upravo čisto more ključni je adut našeg turističkog sektora.
Jedan od vodećih stručnjaka u području kakvoće voda za kupanje, znanstvenik Laboratorija za mikrobiologiju našeg Instituta, dr. sc. Slaven Jozić, upozorava kako se posljednjih godina, nažalost, bilježi negativan trend, osobito kada je riječ o smanjenju udjela plaža na kojima je more izvrsne kakvoće. Ono što se može jasno uočiti jest da se taj trend podudara s porastom broja turista tijekom sezone.
Ako uzmemo 2019. godinu, koja je prije pandemije bila najlošija po kakvoći mora za kupanje, vidljivo je da je iste godine zabilježen i rekordan broj turističkih dolazaka. Nakon toga, 2020. godine, broj turista se zbog pandemije drastično smanjio, a upravo je tada zabilježen najveći udio plaža s morem izvrsne kakvoće.
S ponovnim rastom broja turista istodobno se smanjivao i udio plaža na kojima je more ocijenjeno izvrsnim, da bi prošle, turistički rekordne sezone, dosegnuo najnižu vrijednost od početka mjerenja.
Vrijeme za reakciju i potreba za održivim razvojem
Dobra je vijest da se nije povećao udio plaža na kojima je more nezadovoljavajuće kakvoće, što nam daje vrijeme za reakciju.
Udio plaža s morem izvrsne kakvoće smanjuje se uglavnom u korist plaža dobre kakvoće, što je još uvijek uvijek prihvatljiva kategorija, no to nas ne bi smjelo zadovoljiti jer istraživanja pokazuju da je izvrsna kakvoća mora jedan od važnih čimbenika pri odabiru turističke destinacije.
Osim toga, čisto more nije samo turistička prednost, nego i pokazatelj zdravlja obalnog ekosustava kojeg smo dužni dugoročno očuvati. Dr. Jozić dodatno ističe da, ako želimo spriječiti daljnju degradaciju kakvoće mora, moramo jasnije definirati što za nas znači održivi turizam.
Pritom je važno preispitati prati li rast broja turista i nautičke flote odgovarajuća ulaganja u infrastrukturu, te ozbiljnije pristupiti očuvanju najvrjednijeg resursa koji imamo, naše obale i mora, objavili su iz Instituta.
Podsjetimo, Morski HR godinama već piše upravo o ovoj temi, posebno kad su u pitanju kanalizacijski ispusti direktno u more, kao i septičke jame koje se kroz krške i porozne stijene cijede opet u more, ali i brojna charter plovila i mini kruzere koji sadržaje svojih crnih i sivih voda ispuštaju nasred pučine, a nerijetko i u samim lukama.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
VIDEO U makarskoj luci izviru govna – Grad poručuje: “Nije ništa opasno!”
Građani Makarske šalju nam snimke fekalija koje plivaju gradskom lukom, pišu o neugodnim mirisima koji se šire i zabrinutosti za svoje zdravlje pa smo s Gradom Makarskom provjerili o čemu se ovdje radi. Saznali smo kako je Grad Makarska u suradnji s Vodovodom d.o.o. još 11.
Reforma MARPOL-a: Postaju li europska mora “kanta za smeće” brodskih pročišćivača?
Brodovi opremljeni sustavima za čišćenje ispušnih plinova (tzv. pročišćivači ili “scrubbers”) smanjuju emisije sumporovog dioksida u atmosferu, ali pritom generiraju značajne količine onečišćene otpadne vode. Unatoč tome što 45 zemalja već ima određene propise o ispuštanju ove vode, sve veći broj država članica Međunarodne pomorske organizacije (IMO) poziva na stroža
CRNE I SIVE VODE S BRODOVA Normativna praznina i prijedlog sustava prihvata u jadranskim lukama
Republika Hrvatska raspolaže jednom od najrazvedenijih obala na Mediteranu i trećom najvećom flotom charter plovila u Europi. Unatoč tome, sustav prihvata crnih i sivih voda s brodova i plovila u lukama – posebice u marinama nautičkog turizma i lukama pod ingerencijom županijskih lučkih uprava (ŽLU) – ostaje normativno i infrastrukturno neriješen. Studije
Istina koju nitko ne čita: 80% otpadnih voda u Jadran ide bez biološkog pročišćavanja!
Svake godine hrvatska tijela vlasti objavljuju izvješća o stanju okoliša. Puna su podataka, tablica i grafikona. Dostupna su svima. I gotovo ih nitko ne čita. Ovo je pokušaj da neke od tih podataka iznesemo na svjetlo dana — ne zato da bismo krivili institucije ili prozivali nadležne, nego jednostavno zato što
