Više od tri desetljeća nakon opsade Sarajeva, talijansko državno odvjetništvo otvorilo je istragu koja bi mogla rasvijetliti jedan od najmračnijih i najmanje poznatih priča rata u Bosni i Hercegovini, priču o “turistima-snajperistima”, stranim državljanima koji su, navodno, plaćali da bi pucali na civile u opkoljenom gradu.
Posjetimo, opsada Sarajeva trajala je od 5. travnja 1992. do 29. veljače 1996., a tijekom nje je ubijeno više od 11.500 civila, među njima 1.500 djece, a 50.000 ljudi je lakše i teže ranjeno. Glavne mete bili su civili, uključujući djecu, žene i starije građane. Snajperisti su pucali s brda oko grada, dok je centralni bulevar, poznat kao “Sniper Alley”, bio posebno opasan. Tijekom opsade, broj samoubojstava u Sarajevu je dramatično porastao, broj pobačaja se udvostručio a broj rođene djece smanjio za 50 %.
Istodobno, i austrijsko pravosuđe od travnja vodi istragu protiv austrijskog državljanina zbog sumnje na moguću umiješanost u takozvane “snajperske ture” u Sarajevu tijekom rata, potvrđeno je iz austrijskog Ministarstva pravosuđa. Kako navodi Der Standard, informacija je objavljena u odgovoru na parlamentarni upit Alme Zadić, bivše austrijske ministrice pravosuđa i sadašnje glasnogovornice Zelenih za pravosuđe, prenosi N1.
“Pred jednim austrijskim državnim odvjetništvom od 25. travnja 2026. vodi se istražni postupak protiv austrijskog državljanina, kao i još jednog zasad nepoznatog počinitelja, u vezi s mogućim sudjelovanjem u takozvanim ‘snajperskim turama’ u Sarajevu tijekom rata u BiH“, navodi se u odgovoru Ministarstva pravosuđa.
Jezivi zločini
Detalji o tijeku istrage nisu još objavljeni. Međutim, prema dostupnim informacijama, ne radi se o predistražnim radnjama, nego o državnom odvjetničkom istražnom postupku.
Za sada nije poznato po kojim se točno kaznenim djelima postupak vodi. Austrijski Kazneni zakon, između ostalog, zabranjuje podršku stranama u oružanim sukobima, uključujući regrutiranje, organiziranje ili aktivno sudjelovanje u stranim ratnim djelovanjima. Ratni zločini, uključujući napade na civile, regulirani su posebnim odredbama austrijskog zakonodavstva.
Sličan postupak vodi se i pred Državnim odvjetništvom u Milanu, o čemu smo već pisali, gdje se četvoricu talijanskih državljana sumnjiči da su tijekom opsade Sarajeva, od 1992. do 1995. godine, na strani Vojske Republike Srpske pucali na civile. Talijansko državno odvjetništvo još uvijek nije uputilo zahtjev za pravnu pomoć Austriji, pa se postupci vode odvojeno.
Istraga je pokrenuta nakon prijave talijanskog novinara i pisca Ezija Gavazzenija, koji je milanskom državnom odvjetništvu dostavio dokumente i svjedočenja prikupljena tijekom višegodišnjeg istraživanja. Gavazzeni je istakao da je dokumentarni film “Sarajevo Safari” bio polazna točka njegovog rada. On je tvrdio da su stranci plaćali kako bi pucali na ljude u Sarajevu, ali, prema navodima iz teksta, za to nije iznio dokaze, već se u knjizi uglavnom poziva na glasine.
‘Išao sam jer mrzim muslimane’
U Italiji je u veljači saslušan 80-godišnji bivši vozač kamiona, kojeg su talijanski mediji opisali kao ljubitelja lova s nostalgijom prema fašizmu. On je navodno javno govorio da je išao u “lov na ljude”. Osumnjičeni je priznao da je tijekom rata bio u Bosni i Hercegovini, ali je rekao da je ondje bio “poslovno, ne zbog lova”. Dodao je da su njegove ranije izjave bile pretjerane i da se “ne brine”.
U travnju je Državno odvjetništvo u Milanu saslušalo još jednog osumnjičenog. On je u intervjuima tvrdio da je kao dragovoljac služio na strani srpskih milicija, odnosno moguće Vojske Republike Srpske. Šezdesetpetogodišnji Lucio C. rekao je: “Htio sam tamo jer sam oduvijek imao simpatije prema ekstremnoj desnici: otišao sam na Balkan jer mrzim muslimane“.
Njegova odvjetnica Licia Sardo tvrdila je da su njegove izjave bile “hvalisanje”. “Moj klijent želio je pristupiti specijalnim postrojbama, ali zbog oštećenja vida nikada nije završio vojnu službu“, rekla je Sardo. Sardo je izjavila da njezin klijent nikada nije išao boriti se u Bosni i Hercegovini sa srpskim paravojnim skupinama, kako se tvrdilo u intervjuima, te da nije ni služio vojni rok, već da je za ta strašna putovanja u Sarajevo saznao iz priča poznanika i prijatelja.
Opširnije smo o ovoj temi pisali i ranije, a sve mučne detalje možete pročitati OVDJE.
