Nakon medijskih najava o projektu vjetroelektrane “Gradina” na području Tomislavgrada, mjesne zajednice i predstavnici civilnog društva upozoravaju kako se taj projekt ne može predstavljati kao gotova i nesporna investicija.
U reakciji koju su uputili javnosti tvrde kako VE “Gradina” nema valjanu koncesiju, nema suglasnost lokalne zajednice te nosi niz pravnih, okolišnih i sigurnosnih rizika. Posebno upozoravaju kako bi javnost, ali i financijske institucije, mogle steći pogrešan dojam da je riječ o projektu čija je realizacija izvjesna.
Prema njihovim navodima, koncesija za VE “Gradina” pravno je sporna iz više razloga. Ističu kako je osnovni ugovor o koncesiji potpisan 30. travnja 2008. godine, u vrijeme kada tadašnji Zakon o koncesijama Hercegbosanske županije, kako tvrde, nije predviđao mogućnost dodjele koncesija za vjetroelektrane i solarne elektrane.
Dodatno navode kako je aneks ugovora potpisan 4. veljače 2009. godine, nakon što je, prema njihovom tumačenju, zakon prestao važiti zbog presude Ustavnog suda Federacije BiH koja se odnosila na povredu prava na lokalnu samoupravu.
Aktivisti problematiziraju i činjenicu da je koncesija dodijeljena u razdoblju u kojem Hercegbosanska županija nije imala važeću prostorno-plansku dokumentaciju. Tvrde kako je Prostorni plan HBŽ-a usvojen tek 2023. godine, odnosno znatno nakon dodjele koncesija.
Posebno spornim smatraju i planiranu gradnju na državnom zemljištu nad kojim, kako navode, postoji zabrana raspolaganja. Upozoravaju da je dio zemljišta prenamijenjen iz poljoprivrednog u građevinsko, a dio čestica i prodan, zbog čega očekuju postupanje nadležnih institucija.
“VE Gradina nije investicija, već okolišni, sigurnosni i pravni incident”, navode u reakciji.
Protiv gradnje se, prema njihovim tvrdnjama, izjasnilo više od 600 mještana koji su potpisali peticiju. Kao jedan od glavnih razloga protivljenja ističu iskustvo s već izgrađenom VE “Mesihovina”, za koju tvrde da je narušila kvalitetu života lokalnog stanovništva.
U dopisu upozoravaju i na položaj planirane vjetroelektrane u odnosu na privatno zemljište, obiteljske kuće, Osnovnu školu Brišnik, magistralnu cestu M-6.1, vodocrpilište Brišnik i ponor Kovači. Tvrde kako bi pojedine turbine bile preblizu naseljenim područjima, prometnici i osjetljivim hidrogeološkim lokacijama.
Posebnu zabrinutost izražavaju zbog krškog terena, podzemnih kanala, špilja i arheoloških lokaliteta, među kojima ističu špilju Dahnu. Navode kako bi izgradnja velikih turbina zahtijevala dubinske radove, temelje i betoniranje, što, prema njihovom mišljenju, nosi ozbiljne rizike za prostor i vodoopskrbni sustav.
Tvrde i da dokumentacija investitora ne sadrži dostatnu speleohidrološku analizu kojom bi se isključile moguće veze između lokacije zahvata i izvora vode. Zbog toga upozoravaju na mogućnost ugrožavanja vodocrpilišta i šireg krškog sustava.
Upozoravaju i da se koncesijsko polje VE “Gradina” preklapa s planinarskom rutom Via Dinarica, te da bi izgradnja dodatnih servisnih i pristupnih cesta dodatno narušila planinski prostor Midene i Grabovice.
U reakciji se kritizira i postupanje županijskih, federalnih i državnih institucija. Aktivisti tvrde kako su pojedine institucije ignorirale upozorenja o pravnom statusu koncesije, okolišnoj dokumentaciji, prenamjeni zemljišta i pristupu informacijama.
Javna rasprava o okolišnoj dozvoli za VE “Gradina” zakazana je za 1. lipnja 2026. godine. Aktivisti najavljuju kako će tada tražiti odgovore o pravnom temelju postupka, s obzirom na to da je, prema njihovim tvrdnjama, za projekt već izdana urbanistička suglasnost, dok je sama koncesija pravno ništava.
Poručuju kako projekt VE “Gradina” ne može biti tretiran kao završena stvar te najavljuju nastavak pravne i javne borbe protiv njegove realizacije.
