U hotelu Zonar u Zagrebu održana je međunarodna konferencija “DataFocus 2026”, koja je okupila stručnjake iz područja sigurnosti, digitalne forenzike, informacijskih tehnologija i pravosuđa.
Jedno od zapaženijih predavanja održao je glasnogovornik Uprave policije MUP-a Županije Zapadnohercegovačke dr. sc. Marko Banožić na temu “Prikupljanje i analiza digitalnih dokaza u kaznenim djelima terorizma”.
Banožić je autor znanstveno-popularne knjige “Mediji i suvremeni terorizam” te većeg broja znanstvenih i stručnih radova iz područja sigurnosti, komunikologije i medija.
Kroz znanstveni i istražiteljski pristup govorio je o ulozi digitalnih dokaza u suvremenim antiterorističkim istragama te izazovima s kojima se sigurnosne i pravosudne institucije danas suočavaju.
U uvodnom dijelu predavanja naglašeno je kako terorizam predstavlja jednu od najvećih sigurnosnih prijetnji suvremenoga svijeta te da se globalni sukobi već duže vrijeme više ne vode isključivo na fizičkom bojištu, nego i u virtualnom prostoru.
“Suvremeni terorizam u velikoj mjeri koristi digitalne tehnologije, umjetnu inteligenciju, društvene mreže i enkriptirane komunikacijske platforme za propagandu, radikalizaciju, vrbovanje i koordinaciju aktivnosti”, istaknuto je tijekom izlaganja.
Više od 200.000 terorističkih napada u svijetu
Prema podacima Global Terrorism Database Sveučilišta u Marylandu, od 1970. godine do danas u svijetu se dogodilo više od 200.000 terorističkih akata, u kojima je smrtno stradalo između 500 i 600 tisuća ljudi.
Poseban naglasak stavljen je na razvoj suvremenog digitalnog terorizma, koji se intenzivno razvija od početka 21. stoljeća paralelno s ekspanzijom interneta, društvenih mreža i pametnih telefona.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, dr. sc. Banožić istaknuo je kako se BiH u sigurnosnim analizama često opisuje kao tranzicijska i postkonfliktna država suočena sa složenim sigurnosnim izazovima, među kojima borba protiv terorizma zauzima značajno mjesto.
Digitalni prostor kao novo područje djelovanja terorističkih organizacija
Kao jedan od ključnih primjera suvremenog digitalnog terorizma navedena je teroristička organizacija tzv. Islamska država, koja je osim fizičkog teritorija u Siriji i Iraku razvila i snažan “digitalni teritorij”.
ISIL je sustavno koristio društvene mreže, online propagandu, enkriptiranu komunikaciju i digitalne platforme za: vrbovanje novih članova, radikalizaciju, psihološki rat, koordinaciju simpatizera, širenje propagandnog sadržaja.
Posebno je naglašena uloga profesionalnih medijskih centara poput Al-Hayat Media Center i Amaq News Agency, koji su proizvodili propagandne sadržaje prilagođene društvenim mrežama i mlađoj populaciji.
Digitalni dokazi imaju ključnu i preventivnu ulogu
Središnji dio predavanja odnosio se na digitalnu forenziku i prikupljanje digitalnih dokaza u kaznenim djelima terorizma.
Istaknuto je kako digitalni dokazi danas predstavljaju jedan od najvažnijih elemenata suvremenih istraga jer omogućuju: identifikaciju osumnjičenih osoba, dokazivanje komunikacije među članovima terorističkih grupa, praćenje financijskih tokova, otkrivanje propagandnih aktivnosti, povezivanje osoba s međunarodnim terorističkim organizacijama.
Naglašeno je i kako digitalni dokazi nemaju samo represivnu nego i preventivnu vrijednost.
“Cilj nije samo dokazati već počinjeno kazneno djelo, nego i pravodobno prepoznati procese radikalizacije i spriječiti buduće terorističke napade”, poručeno je tijekom izlaganja.
Slučaj Huseina Bosnića kao primjer važnosti digitalne forenzike
Kao studija slučaja analiziran je predmet Huseina Bosnića, koji je pravomoćno osuđen zbog javnog poticanja na terorizam, vrbovanja i organiziranja terorističke grupe.
U tom predmetu važnu ulogu imali su upravo digitalni dokazi: videozapisi propovijedi, internetske objave, komunikacija putem društvenih mreža, online kontakti sa sljedbenicima, elektronički tragovi povezani s odlascima državljana BiH na strana ratišta.
Digitalna forenzika omogućila je istražiteljima rekonstrukciju komunikacije, povezivanje osumnjičenih osoba i dokazivanje propagandnog djelovanja.
Enkripcija i VPN predstavljaju izazov istražiteljima
Predavanje je također ukazalo na brojne izazove s kojima se istražitelji danas suočavaju: enkriptirane komunikacije,
korištenje VPN servisa, međunarodni serveri, zaštita privatnosti, zakonitost pribavljanja podataka.
Zbog toga je naglašena važnost kontinuiranog stručnog usavršavanja istražitelja, međunarodne suradnje i stalnog razvoja digitalne forenzike.
Sudionici konferencije ocijenili su predavanje iznimno aktualnim, posebno u kontekstu sve većeg premještanja sigurnosnih prijetnji u digitalni prostor i rastuće važnosti cyber sigurnosti u radu policijskih i pravosudnih institucija.
