U nedavnoj akciji europskog tužiteljstva (EPPO) uhićena je 21 osoba, mahom vlasnici OPG-ova, ali i bivši drugi čovjek Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Zdravko Planinc. On je sada voditelji sisačke podružnice te agencije, a pod istragom je završila i njegova prethodnica Iva Mikšić. Planincu je odlukom suda određen istražni zatvor. Iza rešetaka je završio i Željko Mirosavljević, nagrađivani hrvatski poljoprivrednik. Obojica se, kao i ostali osumnjičeni, povezuju sa sumnjivim izvlačenjem novca iz europskih poljoprivrednih fondova.
Prema sumnjama istražitelja, Planinc je četvorici poljoprivrednika pomagao da na nezakonit način dođu do europskih potpora, dok izvori iz Agencije i Ministarstva poljoprivrede tvrde da je upravo Mirosavljević organizirao i osmislio veći dio spornih poslova. Željko Mirosavljević vlasnik je tvrtke Korina proizvodnja i jedan od poznatijih poljoprivrednika na području Novske. Član je i Povjerenstva za komasaciju, a ranije se bavio mljekarstvom, iz kojeg je izašao prije desetak godina. Danas se bavi tovom junadi i ratarstvom.
Prema podacima koje je prije dvije godine objavio Gospodarski list, obrađuje oko 400 hektara vlastitog zemljišta i dodatnih 1300 hektara državne zemlje u dugoročnoj koncesiji. Na tim površinama proizvodi kukuruz, pšenicu, uljanu repicu, soju, lucernu i druge ratarske kulture. Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Sisak, dodijelila mu je 2016. godine plaketu “Zlatna kuna”. Njegovo gospodarstvo 2020. obišao je i tadašnji državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak. “Ovo je jedno uzorno poljoprivredno gospodarstvo”, rekao je tada Majdak, ističući važnost suradnje poljoprivrednika i lokalne samouprave. U sklopu iste istrage EPPO-a u Hrvatskoj je ukupno uhićena 21 osoba zbog sumnje u korupciju i subvencijske prevare povezane s europskim poljoprivrednim fondovima. Ivu Mikšić EPPO sumnjiči kao bivšu stručnu savjetnicu podružnice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Ona je iz Agencije otišla prije dvije godine, no nastavila je, kako se sumnja, surađivati s poljoprivrednicima. Prema navodima EPPO-a, još od 2020. s još dvije osobe organizirala je mrežu koja je poljoprivrednicima, uz novčanu naknadu, omogućavala dobivanje potpora na koje nisu imali pravo. Istražitelji sumnjaju da su akteri tog slučaja lažno povećavali površine poljoprivrednog zemljišta u službenim registrima te krivotvorili dokumentaciju kojom se dokazivalo bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.
Među spornim dokumentima spominju se lažni računi za prodaju stajskog gnojiva te nevjerodostojne analize tla koje su priložene uz zahtjeve za europske potpore. Prema dosad prikupljenim podacima, osumnjičeni su pokušali izvući oko 670.000 eura iz europskih fondova, dok je približno 357.000 eura na kraju i isplaćeno. EPPO tvrdi da su članovi navodnog zločinačkog udruženja za svoje usluge primili najmanje 36.000 eura mita. Planinc je, sumnja se, kao voditelj podružnice Agencije s najmanje četiri poljoprivrednika dogovarao pomoć pri pripremi i predaji zahtjeva za potpore u zamjenu za nezakonitu financijsku korist. Osumnjičenima se na teret stavljaju zloporaba položaja i ovlasti, primanje i davanje mita, subvencijske prevare i krivotvorenje isprava u sastavu zločinačkog udruženja.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Cijeli iznos
Najnoviji je ovo slučaj zloporaba europskog novca u hrvatskom poljoprivrednom sektoru. Ranije su, kako je naveo EPPO u svom godišnjem izvješću, otkrivena 22 slučaja. Najbrojnije su to prevare nakon onih kojima su oštećeni fondovi regionalnog i urbanog razvoja. Njih je bilo čak 44. Koliko još hrvatskih poljoprivrednika mora završiti pod istragom EPPO-a da se stane na kraj malverzacijama europskim novcem? Kako smo već javljali, istraga u ostalim sektorima puno je manje. Sedam ih se odnosi na programe zapošljavanja, socijalne kohezije i uključivosti, a još sedam na Mehanizam za oporavak i otpornost, odnosno europski instrument iz kojeg se financira Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Po jedan predmet odnosi se na programe istraživanja i inovacija te na programe azila, migracija i integracije. Dva predmeta povezana su s programima industrije, poduzetništva i malih i srednjih poduzeća, a dva sa sigurnosnim i obrambenim programima. Ukupna procijenjena šteta u svim aktivnim predmetima koje EPPO vodi u Hrvatskoj iznosi čak 601 milijun eura. Ukupno 92 aktivna predmeta povezana su s rashodima iz europskog proračuna, a procijenjena šteta u tim predmetima iznosi 481 milijun eura. Od toga je procijenjena stvarna šteta 166,3 milijuna eura, dok potencijalna šteta doseže 314,7 milijuna eura.
Gotovo cijeli taj iznos odnosi se na štetu nanesenu proračunu Europske unije, ukupno 478,4 milijuna eura, dok se 2,52 milijuna eura odnosi na štetu za druge subjekte. EPPO navodi i da je u Hrvatskoj aktivno 13 predmeta povezanih s korupcijom u slučajevima prevara s europskim novcem. U tim predmetima procijenjena ukupna šteta iznosi 58,22 milijuna eura. Od toga se 56,83 milijuna eura odnosi na štetu za proračun EU-a, dok je 1,39 milijuna eura procijenjena šteta za druge subjekte.
Pranje novca
Uz prevare povezane s rashodima, EPPO vodi i sedam aktivnih predmeta koji se odnose na prihode, odnosno na prevare povezane s PDV-om i carinama. Procijenjena šteta u tim slučajevima iznosi 119,76 milijuna eura, a šest od sedam predmeta ima prekograničnu dimenziju, što znači da uključuju kaznena djela koja prelaze granice jedne države. Analiza predmeta prema vrsti kaznenih djela pokazuje da se najveći broj odnosi na prevare u rashodima izvan postupaka javne nabave, ukupno 42 predmeta. Još 28 predmeta odnosi se na prevare u javnoj nabavi. EPPO u Hrvatskoj vodi i pet predmeta povezanih sa sudjelovanjem u zločinačkoj organizaciji, 13 predmeta povezanih s korupcijom, 15 s pronevjerom, tri s pranjem novca te osam predmeta koji se odnose na druga kaznena djela povezana s glavnim kaznenim djelom. Tijekom 2025. EPPO je u Hrvatskoj zaprimio ukupno 86 prijava kaznenih djela povezanih s financijskim interesima Europske unije. Tri prijave stigle su od institucija i tijela EU-a, 40 su podnijela nacionalna tijela, 41 su prijavu podnijele privatne osobe, dok su dvije istrage pokrenute po službenoj dužnosti. Na temelju tih prijava otvoren je ukupno 61 predmet.
Tijekom godine podignuto je 11 optužnica, a optužene su 64 osobe. Sudovi su u istragama EPPO-a odobrili zamrzavanje imovine vrijedne 0,87 milijuna eura, dok je stvarno zamrznuta imovina iznosila 0,7 milijuna eura. U 12 predmeta odlučeno je da se slučajevi odbace, a ti su predmeti obuhvaćali ukupno 33 osobe. Jedan predmet proslijeđen je nacionalnim tijelima, a odnosio se na 10 osoba. Kada je riječ o sudskim postupcima, devet predmeta nalazilo se u fazi suđenja. Ukupno je doneseno 26 konačnih sudskih odluka i sve su te presude bile osuđujuće. Osuđene su ukupno 33 osobe, dok oslobađajućih presuda nije bilo. Najnovija istraga o malverzacijama sredstvima za poljoprivredu ovim je brojkama dodala čak 21 osobu. Osim što je EPPO otkrio seriju prevara iza kojih stoje ljudi povezani s hrvatskom poljoprivredom, nepravilnosti su uočili i državni revizori. Naime, Državi ured za reviziju objavio je veliko izvješće o tome kako su se u Hrvatskoj dijelile i koristile potpore iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, jednog od najvažnijih izvora novca za domaću poljoprivredu. Zaključak revizora prilično je neugodan za sustav: milijarde eura uglavnom su uspješno podijeljene i administrativno obrađene, ali nema jasnih dokaza da su ozbiljnije promijenile hrvatsku poljoprivredu ili potaknule razvoj sela.
Revizija je obuhvatila dva velika razdoblja, Program ruralnog razvoja 2014. – 2020., uključujući prijelazne godine 2021. i 2022., te novi strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje 2023. – 2027. Do kraja 2025. kroz Program ruralnog razvoja korisnicima je isplaćeno više od 3,2 milijarde eura, dok je iz novog strateškog plana ZPP-a isplaćeno dodatnih više od 370 milijuna eura. No revizori upozoravaju da golema količina podijeljenog novca sama po sebi ne znači i stvarni razvojni rezultat. “Statistički podaci ne pokazuju značajan doprinos potpora rastu poljoprivredne proizvodnje, pa tako ni ruralnom razvoju”, navodi Državni ured za reviziju. Drugim riječima, sustav je uglavnom bio uspješan u trošenju novca, ali ne i u dokazivanju da je taj novac donio konkretne promjene. Revizija navodi da su uspostavljeni strateški, pravni i institucionalni okviri za provedbu programa, ali i da sustav ima niz slabosti i propusta. Jedan je od glavnih problema to što ključni dokumenti nisu dovoljno povezani. Strategija poljoprivrede, Program ruralnog razvoja i novi strateški plan formalno čine jednu cjelinu, ali revizija upozorava da među njima nije uspostavljena jasna veza između ciljeva, mjera i konkretnih rezultata.
Baze korisnika
Strategije, ukratko, govore što bi se trebalo postići, ali se iz sustava ne vidi dovoljno jasno kako pojedine potpore stvarno utječu na proizvodnju, dodanu vrijednost ili razvoj ruralnih krajeva. Sve to moglo bi biti i paravan za lov u mutnom, kao što se već dosad mnogo puta dokazalo. I revizori posebno ističu da je sustav bio fokusiran na brojke poput broja projekata i iznosa isplata, dok se puno manje pratilo što se tim projektima stvarno dobilo. “Postignuta je visoka razina iskorištenosti sredstava, što pokazuje administrativnu učinkovitost, ali ne nužno i razvojni učinak”, navodi se u izvješću.
Ni novi strateški plan ZPP-a, prema reviziji, nije riješio sve probleme. Iako je uveden bolji sustav praćenja rezultata, revizori upozoravaju da su i dalje prisutni veliki administrativni zahtjevi, kompleksna pravila i nejasna povezanost između dodijeljenog novca i stvarnih promjena u proizvodnji ili zaposlenosti na selu. Zbog toga je Ministarstvo poljoprivrede dobilo preporuku da uvede jasnije pokazatelje uspješnosti i preciznije prati što potpore stvarno donose poljoprivredi. Jedan od osjetljivijih dijelova izvješća odnosi se na jedan gotovo nevjerojatan detalj – moguće sukobe interesa i korištenje službenih e-adresa zaposlenika Ministarstva poljoprivrede.
Revizija je preporučila provjeru baze korisnika potpora te dodatne kontrole kako bi se osiguralo da zaposlenici Ministarstva službene adrese koriste isključivo za službene potrebe. Cilj je, kako navode revizori, sprečavanje eventualnog sukoba interesa u postupcima odobravanja potpora koje provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Ministarstvo je prihvatilo preporuku i poručilo da će nastaviti razvijati sustav unutarnjih kontrola i upravljanja rizicima.
Usporava proces
Revizija je pronašla i probleme u sustavu unutarnjih kontrola pa je ministarstvu preporučeno da ojača mehanizme kojima bi se nepravilnosti na vrijeme otkrivale i uklanjale. No tu kaosu nije kraj. Velike zamjerke odnose se i na sporost administrativnih kontrola pri dodjeli potpora iz novog strateškog plana ZPP-a. Revizori upozoravaju da pravila i kriteriji često nisu dovoljno jasni, pa korisnici moraju stalno nadopunjavati dokumentaciju i slati dodatna obrazloženja, što ozbiljno usporava cijeli proces. Zbog toga su ministarstvu i Agenciji preporučili da jasnije definiraju uvjete natječaja i uvedu rokove za donošenje odluka. Ministarstvo je djelomično prihvatilo preporuku, ali svaljuje krivnju na poljoprivrednike, odnosno tvrdi da problem nije u nejasnim pravilima, nego u tome što korisnici naknadno dostavljaju dokumentaciju. Velik dio izvješća bavi se i lokalnim akcijskim grupama, odnosno LAG-ovima, koji kroz program LEADER raspodjeljuju dio sredstava na lokalnoj razini. Tu su otkrivene nove nepravilnosti. Naime, utvrđena su neslaganja u financijskim podacima i različite metodologije vođenja evidencija između LAG-ova i Agencije. Zato je Agenciji preporučeno da uskladi podatke i uvede jedinstveni sustav praćenja kako bi se izbjegle razlike u izvještajima.
Revizori smatraju i da bi LAG-ovi trebali imati veću autonomiju pri odlučivanju o natječajima i raspodjeli sredstava jer bolje poznaju potrebe lokalnih zajednica. Jedan od najzanimljivijih dijelova izvješća odnosi se na javnu nabavu APPRRR-a, posebno u području IT sustava. Revizija upozorava da je u većini otvorenih postupaka javne nabave za IT usluge pristigla samo jedna ponuda. Zbog toga je Agenciji preporučeno da detaljno analizira zašto nema stvarne konkurencije i da u budućim nabavama osigura veće tržišno natjecanje. Agencija je djelomično prihvatila preporuku, ali tvrdi da je sve postupke provodila prema pravilima i da ne može utjecati na to koliko će se tvrtki javiti na natječaje. Svi su natječaji, kažu, bili javno objavljeni u Hrvatskoj i Europskoj uniji, provedena su prethodna savjetovanja i gospodarski subjekti mogli su davati primjedbe i prijedloge. No činjenica da je u većini postupaka stigla samo jedna ponuda ostala je jedna od ključnih primjedbi revizije.
Revizori su upozorili i na rizik ovisnosti o jednom isporučitelju IT rješenja te preporučili Agenciji da slijedi državne smjernice za nabavu programskih rješenja kako bi se povećala fleksibilnost i smanjili troškovi. Državni ured za reviziju preporučio je i pojednostavljenje cijelog sustava dodjele potpora. Ministarstvu i Agenciji poručeno je da smanje administrativne barijere, povećaju transparentnost i jasnije razlikuju potpore za male, srednje i velike proizvođače. Cilj bi, prema revizorima, trebao biti stvarni razvoj poljoprivrede i sela, a ne samo administrativno uspješno trošenje europskog novca. Revizija je ministarstvu preporučila i da javno objavljuje detaljnije podatke o financijskoj provedbi novog strateškog plana ZPP-a, kao što je to bilo u prethodnom programskom razdoblju. U protivnom će, očito, detalje morati otkrivati europsko tužiteljstvo.
