Dok je velik dio pozornosti usmjeren na Ukrajinu zbog zastoja u mirovnim pregovorima pod vodstvom SAD-a i nedavnih uspješnih ukrajinskih napada dronovima na ruske rafinerije nafte, mnogi upozoravaju da se nipošto ne smije zanemariti sjeverna granica Ukrajine s Bjelorusijom. Naime, ovog tjedna Bjelorusija sudjeluje u ruskim vojnim vježbama vezanim za nuklearno ratovanje. Prošlog tjedna ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski javno je izrazio zabrinutost zbog mogućnosti da Bjelorusija sa sjevera uđe u rat na strani Rusije.
Ništa od toga ne bi trebalo biti iznenađenje. Bjelorusija je i ranije poduzimala provokativne poteze koji su sugerirali da bi mogla ući u rat u korist Rusije. Najznačajniji primjer dogodio se 2024. godine, kada je Bjelorusija navodno mobilizirala trećinu svojih kopnenih snaga prema ukrajinskoj granici. Potpora Bjelorusije Rusiji od početka velike invazije 2022. bila je ključna za vojne operacije. Tijekom prvih tjedana rata glavni ruski pokušaj zauzimanja Kijeva i rušenja ukrajinske vlade krenuo je s bjeloruskog teritorija. Upravo su iz Bjelorusije ruske trupe napredovale prema mjestima koja se danas pamte po nekim od najgorih ratnih zločina, uključujući Buču i Irpinj.
Bjelorusiju se također optužuje za sudjelovanje u otmici ukrajinske djece. Čak i danas ruski dronovi i projektili koriste bjeloruski zračni prostor za siguran prolaz kako bi pogodili ciljeve duboko u zapadnoj Ukrajini prije nego što ih ukrajinski sustavi protuzračne obrane mogu presresti. Unatoč ratobornoj retorici iz Moskve i Minska, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko mora biti svjestan da bi svaka bjeloruska invazija na Ukrajinu bila izrazito nepopularna kod kuće, piše Kyiv Independent.
Alexander Lukashenko said he wants to meet and “talk” with Volodymyr Zelenskyy either in Belarus or Ukraine.
Lukashenko claimed Belarus would only enter the war if Ukraine “commits aggression” against Belarus and said Minsk has no intention of getting directly involved in the… pic.twitter.com/GhD5DV8oth
— Kateryna Lisunova (@KaterynaLis) May 21, 2026
Dva scenarija ako Bjelorusija stvarno uđe u rat
Takav potez mogao bi dodatno destabilizirati njegovu ionako nesigurnu vlast. To bi također bilo pogubno za bjelorusku vojsku. Bjeloruske trupe nemaju značajno borbeno iskustvo, a velik dio njihove najbolje opreme Rusija je posljednjih godina iscrpila kako bi nadoknadila vlastite gubitke u Ukrajini. Istodobno bi se suočili s ukrajinskim oružanim snagama koje ne samo da imaju motiv obrane svoje domovine, već su i među najiskusnijim vojskama u svijetu po pitanju stvarnog ratovanja. Poučena iskustvom iz 2022., Ukrajina je posljednjih godina također izgradila utvrde duž svoje sjeverne granice s Bjelorusijom. Svaki pokušaj bjeloruske invazije stoga bi vjerojatno bio katastrofalan i smrtonosan za bjelorusku vojsku.
No Lukašenko također zna da njegov ostanak na vlasti ovisi o Kremlju. Moguće je da bi Vladimir Putin mogao izvršiti dovoljno snažan pritisak da Bjelorusija izravno uđe u rat. Ako se to dogodi, postoje dva vjerojatna scenarija. Prvi bi bio bjeloruski napad prema Kijevu. Malo je vjerojatno, ako ne i nemoguće, da bi Bjelorusija 2026. mogla postići ono što Rusija nije uspjela 2022., i to s većim brojem vojnika i snažnijim vojnim sposobnostima. Gotovo nema sumnje da bi Kijev ostao u ukrajinskim rukama. Međutim, sama prijetnja glavnom gradu bila bi dovoljna da Ukrajina premjesti dio svojih snaga s prve crte bojišta, gdje su prijeko potrebne na mjestima poput Donjecka, kako bi pomogle u obrani Kijeva. Time bi Rusija dobila više prilika na drugim dijelovima fronte.
Drugi scenarij mogao bi uključivati da Bjelorusija potpuno zaobiđe područje glavnog grada i umjesto toga napadne zapadnu Ukrajinu s ciljem presijecanja ili barem ometanja ključnih zapadnih opskrbnih pravaca iz Poljske koji održavaju ukrajinski ratni napor. To bi ponovno predstavljalo logistički izazov za Ukrajinu i zahtijevalo premještanje desetaka tisuća ukrajinskih vojnika sa strateški važnih položaja na bojišnici, stotinama kilometara dalje. U oba scenarija, čak i ako Bjelorusija ne bi uspjela zauzeti i zadržati ukrajinski teritorij, sama invazija bila bi dovoljna da oslabi ukrajinsku obranu drugdje i stvori prilike za Rusiju.
Tri koraka koja ukrajinski saveznici odmah trebaju poduzeti
Kao odgovor na nedavne zabrinutosti vezane uz Bjelorusiju, zapadni partneri Ukrajine mogu odmah poduzeti tri stvari. Prvo, trebali bi nastaviti dijeliti obavještajne podatke o aktivnostima bjeloruske vojske i namjerama bjeloruskog političkog vodstva. Što ranije Ukrajina dobije upozorenje, to će biti bolje pripremljena ako Bjelorusija sa sjevera uđe u rat. Drugo, NATO bi trebao iskoristiti ovu priliku za provođenje iznenadne vojne vježbe u Poljskoj, Litvi i Latviji, svim državama koje graniče s Bjelorusijom. Svrha ne bi bila prijetiti Bjelorusiji, nego pokazati snagu i podsjetiti Minsk da geopolitički događaji mogu brzo izmaknuti kontroli.
Na kraju, vojni planeri i logističari među zapadnim partnerima Ukrajine trebaju izgraditi veću otpornost i alternativne mogućnosti u postojećim opskrbnim rutama. Ako bi pravci iz Poljske bili prekinuti ili odsječeni, alternativni pravci iz Rumunjske postali bi još važniji. Rezervni planovi za povećanje kapaciteta tih alternativnih ruta potrebni su sada, a ne tek nakon početka krize.
Mogućnost da Lukašenko pošalje vlastite snage u Ukrajinu možda se čini malom. Međutim, u ovom trenutku rata koji traje više od četiri godine ništa se ne može isključiti. Ukrajina i njezini partneri moraju se pripremiti za neočekivano. Dok je pozornost usmjerena drugdje, zapadni donositelji odluka ne bi smjeli zaboraviti sjever.
