Patrijarh Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, uskoro bi mogao postati prvi vođa neke velike vjerske zajednice koji neće smjeti u EU. Nova mađarska vlada signalizirala je spremnost dopustiti Europskoj uniji da uvede sankcije patrijarhu Kirilu i drugim pojedincima koje je bivši premijer Viktor Orbán štitio, javlja Euronews.
Taj bi potez mogao otvoriti put da jedna od najutjecajnijih vjerskih figura u Rusiji, s velikim političkim utjecajem, bude dodana na crnu listu EU-a. Dužnosnici navode da je već u pripremi „mini” paket sankcija. EU je prvi put pokušao staviti Kirila na crnu listu 2022. godine, optužujući ga da podržava invaziju na Ukrajinu i širi revizionističku propagandu. Međutim, Mađarska pod Orbánovim vodstvom blokirala je taj potez, nazivajući ga pitanjem vjerskih sloboda.
Bruxelles se nada da će Orbánov nasljednik, Péter Magyar, sada dopustiti donošenje te odluke. Magyar se nastoji distancirati od Orbánove ozloglašene uporabe prava veta. „Sankcije koje bi ugrozile gospodarsku stabilnost Mađarske apsolutno ne dolaze u obzir”, rekao je za Euronews Márton Hajdu, bliski Magyarov saveznik koji predsjeda odborom za vanjske poslove mađarskog parlamenta. „Za razliku od slučajeva kada je prethodna vlada koristila moć mađarske države za sklapanje privatnih dogovora, očekujem da nova vlada neće blokirati zajedničke napore EU-a za povećanje pritiska na Rusiju kako bi se okončao ovaj rat.” Drugi ruski pojedinci također su prvotno bili dodani na popis sankcija, ali su naknadno uklonjeni na Orbánovo inzistiranje, posebno ministar sporta Mihail Degtjarjov i oligarh Vjačeslav Kantor. Oni bi se sada mogli ponovno naći na stolu. „Revizija imena nije neuobičajena”, rekao je diplomatski izvor EU-a.
Flota u sjeni pod povećalom
Osim toga, prijedlog koji je u izradi ima za cilj obuhvatiti brodove iz takozvane flote u sjeni koju Rusija koristi za zaobilaženje zapadnih ograničenja na prodaju nafte. ‘Flotu u sjeni’ se optužuje da plovi pod lažnim zastavama i s neadekvatnim osiguranjem, da sudjeluje u sabotažama te ugrožava okoliš. Posljednjih mjeseci nekoliko zemalja, poput Francuske, Švedske i Poljske, izvršilo je inspekcije sumnjivih brodova, pokazujući veću odlučnost u suzbijanju zaobilaženja sankcija. Visoka predstavnica Kaja Kallas pozvala je EU da djeluje brže, bez čekanja na sveobuhvatan paket sankcija.
„Također smo zauzeli pristup prema kojem na sankcijama protiv flote u sjeni radimo kontinuirano, što znači da ne sastavljamo velike pakete, nego ćemo, čim saznamo za brodove, odmah staviti te brodove na popis”, rekla je prošlog mjeseca. Kao rezultat toga, EU će početi kontinuirano uvoditi sankcije plovilima flote u sjeni i određenim pojedincima, što predstavlja novost u načinu rada Unije.
Veleposlanici bi trebali održati prvu raspravu o prijedlogu u petak, s ciljem njegova usvajanja na Vijeću za vanjske poslove 15. lipnja. Očekuje se da će 21. paket gospodarskih sankcija biti predstavljen u lipnju, s ciljem konačnog odobrenja do 15. srpnja. Koristeći zamah nakon Orbánova odlaska, EU također razmatra promjenu razdoblja obnove sankcija sa šest mjeseci na jednu godinu, čemu se mađarski premijer žestoko protivio kako bi zadržao mogućnost veta.
