Požutjela površina mora ispred Martinske pokraj Šibenika početkom travnja bila je posljedica peludi, a ne onečišćenja ili cvjetanja mora, barem tako tvrde znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković.
Oni u sklopu projekta POLLMAR istražuju kako pelud utječe na osjetljiv obalni ekosustav Jadrana.
Istraživači Instituta proveli su od 7. do 11. travnja na morskoj istraživačkoj postaji Martinska pokraj Šibenika terenski eksperiment kako bi utvrdili što se događa kada pelud s kopna dospije u more, priopćio je IRB.
Znanstvenici su analizirali može li pelud otpuštati organsku tvar i hranjive spojeve koji mijenjaju biogeokemijske procese u moru i utječu na mikroorganizme.
Iz IRB-a navode kako pelud u Jadranu nije nova pojava, no klimatske promjene mijenjaju trajanje i intenzitet sezona oprašivanja pa znanstvenici sve više istražuju procese koji povezuju atmosferu i more.
Najtanji sloj s ključnom ulogom
Peludna zrnca nošena vjetrom talože se na morskoj površini gdje mogu otpuštati organsku tvar i hranjive spojeve te utjecati na biogeokemijske procese u moru. Posebno je važan površinski mikrosloj mora, najtanji sloj na granici mora i zraka, u kojem se susreću:
- atmosfera
- sunčevo zračenje
- organska tvar
- mikroorganizmi.
“Naša prethodna istraživanja u šibenskom području pokazala su da je površinski mikrosloj mora obogaćen peludnim zrncima koja su uglavnom lokalnog i regionalnog podrijetla. Tijekom 2024. godine u tom smo sloju identificirali čak 89 različitih peludnih vrsta”, istaknula je voditeljica projekta Strmečki Kos idodala da su u ožujku 2024. u jednoj litri vode površinskog mikrosloja pronašli 205.000 peludnih zrnaca, pretežno bora i čempresa.
Pelud alepskog bora u inkubacijskim vrećama
Znastvenici su na Martinskoj proveli i jedan eksperiment. U posebne su inkubacijske stavili morsku vodu i pelud alepskog bora prikupljenu s obližnjih stabala, a zatim ih uronili u more kako bi nekoliko dana bile izložene prirodnim uvjetima. Cilj je pothvata bio pratiti otpušta li pelud tvari koje mogu mijenjati sastav organske tvari i utjecati na život mikroorganizama u moru.
Eksperiment je trajao pet dana i istraživački tim je prikupljao uzorke vode i pratio promjene fizikalno-kemijskih i bioloških parametara, dok je dio uzoraka konzerviran za daljnju laboratorijsku obradu.
Znanstvenici na kraju upozoravaju da je srednji Jadran prirodno siromašan hranjivim solima poput dušika i fosfora pa i dodatni unosi tvari iz atmosfere mogu imati važnu ulogu u morskom ekosustavu. Pelud igra vrlo bitnu ulogu jer može postati izvor organske tvari dostupne mikroorganizmima i utjecati na primarnu produkciju, koja predstavlja temelj hranidbene mreže u moru!
J.T.
