Požutjela površina mora ispred Martinske pokraj Šibenika početkom travnja nije posljedica onečišćenja ni cvjetanja mora, nego peludi koja je dospjela u more, izvijestili su znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković koji u sklopu projekta POLLMAR istražuju kako pelud utječe na osjetljivi obalni ekosustav Jadrana.
Istraživači Instituta od 7. do 11. travnja proveli su na morskoj istraživačkoj postaji Martinska kod Šibenika terenski eksperiment kako bi utvrdili što se događa kada pelud s kopna dospije u more, priopćio je IRB. Eksperiment je proveden pod vodstvom Slađane Strmečki Kos.
Znanstvenici su analizirali može li pelud otpuštati organsku tvar i hranjive spojeve koji mijenjaju biogeokemijske procese u moru i utječu na mikroorganizme. Kako navode iz IRB-a, pelud u Jadranu nije nova pojava, no klimatske promjene mijenjaju trajanje i intenzitet sezone oprašivanja, zbog čega znanstvenici sve više proučavaju povezanost atmosferskih procesa i morskih ekosustava.
Rekordne koncentracije peludi u Jadranu
Peludna zrnca nošena vjetrom završavaju na površini mora, gdje mogu otpuštati organske spojeve i hranjive tvari te utjecati na biogeokemijske procese u moru. Posebno je važan površinski mikrosloj mora, najtanji sloj na granici mora i zraka, u kojem se susreću atmosfera, Sunčevo zračenje, organska tvar i mikroorganizmi.
“Naša prethodna istraživanja u šibenskom području pokazala su da je površinski mikrosloj mora obogaćen peludnim zrncima koja su uglavnom lokalnog i regionalnog podrijetla. Tijekom 2024. godine u tom smo sloju identificirali čak 89 različitih vrsta peludi”, istaknula je voditeljica projekta Strmečki Kos. Dodala je da su u ožujku 2024. u jednoj litri vode površinskog mikrosloja pronašli 205.000 peludnih zrnaca, pretežno bora i čempresa.
U eksperimentu na Martinskoj znanstvenici su u posebne inkubacijske vreće stavili morsku vodu i pelud alepskog bora prikupljen s obližnjih stabala, a zatim ih uronili u more kako bi nekoliko dana bili izloženi prirodnim uvjetima. Cilj je bio pratiti otpušta li pelud tvari koje mogu mijenjati sastav organske tvari i utjecati na život mikroorganizama u moru.
Petodnevni eksperiment
Tijekom petodnevnog eksperimenta istraživački tim redovito je prikupljao uzorke vode i pratio promjene fizikalno-kemijskih i bioloških parametara, dok je dio uzoraka konzerviran za daljnju laboratorijsku obradu.
Znanstvenici upozoravaju da je srednji Jadran prirodno siromašan hranjivim solima poput dušika i fosfora, pa i dodatni unos tvari iz atmosfere može imati važnu ulogu u morskom ekosustavu. Pelud pritom može postati izvor organske tvari dostupne mikroorganizmima i utjecati na primarnu produkciju, koja predstavlja temelj hranidbene mreže u moru, naglašavaju.
Projekt POLLMAR povezuje atmosfersku kemiju, aerobiologiju, biogeokemiju mora i oceanografiju, a uz znanstvenike IRB-a uključuje i suradnike iz Hrvatske, Portugala i Poljske. Rezultati istraživanja trebali bi pomoći boljem razumijevanju utjecaja peludi na obalne ekosustave Jadrana i Mediterana u uvjetima klimatskih promjena.
Projekt “Pelud u Jadranskom moru: dinamika unosa, kemijska karakterizacija i utjecaj na primarnu produkciju” financira Hrvatska zaklada za znanost, a provodi Zavod za istraživanje mora i okoliša IRB-a.
