Plastic-free festival “Ribari i ribarsko prigovaranje”, u četvrtak je transformirao splitsku peškariju u središte održivog ribarstva, zero-waste gastronomije i kreativne ekologije.
Ribarstvo je stoljećima temelj dalmatinskog identiteta, ali posljednjih desetljeća taj je identitet dobio jednog novog, nevidljivog i razornog neprijatelja – otpad. Upravo je iz tog razloga splitska peškarija, mjesto koje svakodnevno priča priče o moru, jučer navečer postala kulisa za plastic-free festival „Ribari i ribarsko prigovaranje“.
Događanje, koje je organizirala Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce u
sklopu Interreg Italy-Croatia projekta FishNoWaste , okupilo je brojne građane, turiste, ribare, znanstvenike i kreativce s jednim zajedničkim ciljem: slavljenjem jadranske tradicije i glasnim apelom za očuvanje našeg mora.
Otpad kao dio ribarskih priča
U projektu FishNoWaste, Sunce se bavi problemom otpada u ribarskim lukama i
traženjem konkretnih rješenja za njegovo smanjenje. Koliko je situacija ozbiljna,
najbolje znaju oni koji od mora žive. Ribari su danas prvi svjedoci stanja okoliša. U
njihovim mrežama, uz ribu, svakodnevno završavaju plastika, limenke i drugi
odbačeni predmeti.
– To je jako problematično jer jednoj plastičnoj boci treba više od 450 godina da se
razgradi. Iako, čak ni tada ona ne nestaje u potpunosti, već zapravo postane
mikroplastika. Zato, htjeli – ne htjeli, otpad je postao sastavni dio ribarskih priča. – upozorila je Tea Kuzmičić Rosandić, voditeljica projekta iz udruge Sunce.
Koliko je situacija alarmantna, pokazali su podaci nastali na temelju znanstveno-
ribarske suradnje u sklopu projekta. Naime, u posljednjih pet godina ribari u luci
Tribunj iz svojih su mreža prikupili i kategorizirali čak 5 tona morskog otpada!
Srećom, mlađe generacije prepoznaju važnost ovog problema.
– Kroz cijeli život sam povezana s morem i sa tim silnim otpadom koji se nalazi ispod površine. Mi smo kao učenici jako osviješteni koliko plastike ima u moru, idemo na dosta akcija čišćenja i pomažemo koliko možemo – rekla je i Ljiljana
Krističević, učenica Pomorske škole Split s ribarsko-nautičkog smjera, koja je
na festivalu sudjelovala u sklopu aktivnosti projekta Erasmus+ pod
sloganom „(p)LOVITI se mora“, što je ujedno i nastavak promocije „Plavih karijera“ Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Podršku na terenu daju i ribarske zadruge, poput RZ Friška riba iz Kaštel Sućurca,
čiji su predstavnici istaknuli težinu ovog poziva:
– Naši kaštelanski ribari su budni od rane zore do kasno navečer. Love od Istre do
Dubrovnika i stalno su na moru. Mi im pomažemo i koliko možemo im olakšavamo
posao. Bilo to u projektima, nabavi materijala, opreme i svemu što im treba – rekli su.
“Od 7 naših udisaja, 6 dolazi iz mora”
Znanstveni obol festivalu dali su stručnjaci s Instituta za oceanografiju i ribarstvo
Split (IOR). Posjetitelji su iz prve ruke mogli naučiti o mikro-svijetu koji nas
okružuje. Dr. sc. Darija Ezgeta Balić s Instituta predstavila je svima različite vrste
školjkaša i puževa, naglašavajući važnost onoga što je sitno i oku nevidljivo, a
ključno za ekosustav:
– Osim posidonije koja je vrlo važna, naglasila bih i važnost planktona koji čini
polovinu kisika na planeti. Jeste li znali da od sedam naših udisaja, šest dolazi iz
mora, a jedan iz šuma ili kopna? Dok su odrasli učili od znanstvenika, najmlađi su okupirali STEM zonu Sunca. Kroz igru, praktične pokuse i interaktivne edukativne radionice nastale u sklopu projekta Zaplovimo STEM vodama – karta za 2030., djeca i mladi učili su o štetnim posljedicama onečišćenja i mikroplastike.
Besplatne degustacije koje su oduševile posjetitelje
Gastro zona bila je, očekivano, jedno od glavnih mjesta okupljanja. Poznati splitski
restorani Corto Maltese i Makarun pokazali su kako u praksi izgleda zero waste kuhanje, odnosno pristup u kojem se namirnice maksimalno iskorištavaju, a
otpad smanjuje na nulu.
Kako su istaknula oba kulinarska tima, u svojem se radu uvijek vode idejom: „Zašto bacati nešto što se može iskoristiti?“. I čini se da je to formula za uspjeh jer je komiška/viška pogača Corto Maltesea, pripremljena od „starog“ kruha i rajčica s peteljkom, bila razgrabljena u dvije minute, a ništa drugačija situacija nije bila s triju jela iz Makarunove kuhinje, u čijoj su se pripremi iskoristili apsolutno svi dijelovi ribe. Održiv, a opet kreativni zaokret u pripremi ovih tradicionalnih jela savršeno je opisala jedna posjetiteljica, oduševljeno naglasivši da se radi o „spoju nečeg novog i starog na jedan moderan i umjetnički način“.
Foto: Sunce
Kružno gospodarstvo na djelu
Festival je dokazao da kreativnost nema granica kada je u pitanju zbrinjavanje i
recikliranje otpada nastalog u ribarstvu.
Ribarska zadruga Adria iz Tribunja predstavila je svoj prepoznatljivi tradicijski rad u kojem se sve radi ručno – od soljenja, pakiranja, do etiketiranja i deklariranja
proizvoda. Posebnu pažnju privukao je njihov ekološki projekt: od starih ribarskih
mreža izradili su materijal za unikatne narukvice, želeći svima približiti važnost
ponovne uporabe materijala. Bilo je na festivalu i odjeće nastale od starih ribarskih mreža kao i sunčanih naočala izrađenih od recikliranih plastičnih čepova prikupljenih iz mora.
Audiovizualne projekcije i izložbe fotografija
Kako je večer odmicala, zidovi peškarije pretvorili su se u kino na otvorenom.
Prikazano je devet kratkih emotivnih i edukativnih videa iz serijala projekta FishNoWaste, koji donose stvarne priče i svjedočanstva ribara o borbi s
otpadom u mrežama, ali i o njihovoj neraskidivoj ljubavi prema moru i zajedništvu.
Posebno emotivan trenutak bila je i audiovizualna projekcija „Voice of the Sea –
Posidonia oceanica“, nastala u sklopu projekta BIOPRESSADRIA. Spajajući
umjetnost, znanost i tehnologiju, ova je instalacija dala stas i glas posidoniji, „plućima mora“, te educirala posjetitelje o njezinoj važnosti i ugroženosti.
Edukativni ton zaokružen je dvjema sjajnim izložbama.
Na samoj ribarnici postavljena je informativna izložba udruge Sunce „Plastična noćna mora“, koja je detaljno opisala izazove s morskim otpadom i konkretne savjete kako svaki pojedinac može smanjiti taj pritisak.
S druge strane, u Marmontovoj ulici sve do 24. svibnja ostaje otvorena izložba fotografija „Jadranska blaga“, nastala u sklopu projekta ASPEH – Adriatic SPEcies
and Habitats of coastal areas. Izložba donosi upečatljive kadrove hrvatskih i
talijanskih autora koji prikazuju krhkost i ljepotu jadranskih vrsta.
J.T.
