Tijekom 2025. godine na cestama u Bosni i Hercegovini dogodile su se ukupno 42.762 prometne nesreće, od čega 8.124 s poginulim i ozlijeđenim osobama te 34.638 nesreća s materijalnom štetom. U prosjeku je svakog dana zabilježeno 117 prometnih nesreća.
Prometni stručnjaci upozoravaju kako se sigurnost na cestama u BiH ne može poboljšati samo strožim kaznama ili pojedinačnim zakonskim izmjenama, nego su potrebne sveobuhvatne reforme sustava sigurnosti prometa i kvalitetnija edukacija vozača.
Profesor sa Sveučilišta u Sarajevu Drago Ezgeta smatra kako je postojeći sustav potrebno temeljito reformirati i uskladiti s europskim standardima.
„Kako bi se vozači bolje pripremili za sigurnije i odgovornije sudjelovanje u prometu, potrebno je pronaći i nove kanale edukacije postojećih vozača koji bi unapređenjem svojih znanja i vještina mogli poboljšati sigurnost prometa, upoznati nove funkcionalnosti vozila, novi pristup rizicima u prometu i nove cjelovite poglede na sigurnost prometa“, istaknuo je Ezgeta.
S druge strane, profesorica Ivana Lasić iz Srednje prometne škole u Mostaru upozorava kako problem nije samo u zakonima, nego i u njihovoj provedbi na terenu.
„Treba pooštriti kazne za najteže prometne prekršaje, poput vožnje pod utjecajem alkohola, prekoračenja brzine i korištenja mobitela tijekom vožnje, ali i više ulagati u preventivne edukacije, kampanje te modernizaciju prometne infrastrukture“, navodi ona.
Govoreći o mladim vozačima, Ezgeta smatra kako je potrebno poboljšati pristup obuci kandidata za vozače i proširiti program edukacije kako bi se vozači bolje pripremili za sigurnije sudjelovanje u prometu.
Prema statistikama, upravo mladi vozači češće sudjeluju u prometnim nesrećama zbog nedostatka iskustva, dok dodatni rizik predstavljaju noćna vožnja, neprilagođena brzina i korištenje mobitela tijekom vožnje.
„Problem često nije dob, nego loša prometna kultura i slaba provedba zakona koji je na snazi. Stroža pravila bez redovite i kvalitetne kontrole prometne policije često ne daju velike rezultate. Po meni fokus treba biti na sigurnom i stvarnom stjecanju iskustva, a ne samo na strožim kaznama“, smatra Lasić.
Kao jedno od mogućih rješenja navodi uvođenje probnih vozačkih dozvola, kakve postoje u pojedinim državama Europske unije.
„Primjeri iz Njemačke, Austrije i Francuske pokazuju da kombinacija probne dozvole, edukacije i strožeg nadzora može smanjiti broj prometnih nesreća među mladim vozačima“, navodi ona.
Ezgeta upozorava i na potrebu uvođenja cjelovitog sustava nadzora zdravstvenog stanja vozača svih kategorija.
