Kada mu je sud prije nešto manje od godinu dana zabranio političko djelovanje zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, mnogi su mislili da je tadašnji predsjednik Republike Srpske i lider Srba u BiH Milorad Dodik politički mrtav.
Međutim, čini se da je ranije došao kraj onomu koji je sukob s Dodikom i zakuhao, nego samom Dodiku. Prije 2 tjedna visoki predstavnik za BiH, njemački političar Christian Schmidt, objavio je da se povlači s te funkcije, a čini se kako je svemu kumovao Dodikov pritisak preko administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.
To je priznao i sam odlazeći visoki predstavnik u razgovoru za njemačke dnevne novine Augsburger Allgemeine. Schmidt je potvrdio da je Washington imao ulogu u njegovoj odluci, iako je rekao da ne zna Trumpovo osobno mišljenje o tome. “Sve što mogu reći jest da je postojao golem i neočekivan pritisak iz SAD-a”, potvrdio je.
Tko je i što je visoki predstavnik?
Od kraja rata u toj zemlji i potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnika je de iure i de facto najjači političar u zemlji jer ima ovlasti kojima može donositi odluke mimo državnog vrha i državne skupštine.
Visoki predstavnici ranije su tu mogućnost koristili puno više pa su donosili odluke o smjeni političkih predstavnika, najčešće Srba i Hrvata, zabrani djelovanja, donošenju odluka koje Parlamentarna skupština nikada nije potvrdila, poput one o himni, zastavi i slično.
Schmidtov prethodnik Valentin Inzko, koji je dugog godina obnašao tu funkciju, u osvit dolaska njemačkog političara na vlast u BiH, donio je odluku o zabrani negiranja genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina. Sud u Sarajevu je, između ostalog, Dodiku i zabranio obnašanje funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, a Schmdit odluke svog prethodnika nije propitivao.
Dodiku je djelovanje zabranjeno, ali nije bilo jasnog mehanizma kojim bi mu se zabranilo da ostane predsjednik SNSD-a, stranke čiji je osnivač i lider četvrt stoljeća. Na taj način je Dodik, doduše, oslabljen i desetkovan, ipak nastavio kontrolirati procese u BiH, a ured visokog predstavnika nije mogao učiniti ništa.
Dodik, koji se deklarativno zalaže za neovisnu Republiku Srpsku, podršku od Amerikanaca crpi i zbog činjenice da podržava mega projekt izgradnje plinske južne interkonekcije koji grade Sjedinjene Države i EU, a koji znači dovođenje plina preko Hrvatske u Hercegovinu, a potom i dalje prema Bosni. Odlazeći visoki predstavnik istaknuo je kako se on tom projektu nikada nije protivio.
“To je pitanje imalo ulogu, ali ja nikada nisam bio protiv tog projekta”, rekao je Schmidt. Naglasio je da je projekt izgradnje plinovoda od Hrvatske do BiH inicirala Europska unija kako bi se smanjila ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskoj nafti i plinu.
Bitka ili rat?
“Zbog toga me još više čudi što ista ta Europska unija nije uspjela izgraditi taj plinovod europskim sredstvima, nego su Bosni sada za to potrebni Amerikanci, koji u određenoj mjeri donose vlastite ideje na stol”, izjavio je Schmidt.
U Bosni i Hercegovini će 4. listopada biti održani opći izbori na kojima se bira Predsjedništvo, državna te entitetske i županijske razine vlasti. Dodik imenom i prezimenom neće sudjelovati na tim izborima kako sada stvari stoje, ali je više nego izvjesno da će nastaviti kontrolirati procese onoliko koliko bude u njegovoj mogućnosti.
Ostaje da se vidi hoće li se Amerikanci pobrinuti i da mu se uvedene sankcije i zabrana djelovanja ukinu, no jedno je sigurno. U srazu s visokim predstavnikom međunarodne zajednice, Dodik je ovoga puta izašao kao apsolutni pobjednik. Pitanje je samo je li dobio rat ili tek jednu u nizu bitaka.
