Sjedinjene Američke Države mijenjaju pristup zapadnom Balkanu i odustaju od dugogodišnje politike intervencionizma i izgradnje država, a fokus nove strategije stavlja se na partnerstvo, energetsku suradnju i regionalnu stabilnost. Posebna pozornost pritom je usmjerena na Bosnu i Hercegovinu, ali i na projekt Južne plinske interkonekcije s Hrvatskom, navodi se u izvješću američke administracije upućenom Kongresu.
“Završila je era američke politike izgradnje država”, stoji u dokumentu State Departmenta, kojim Washington jasno daje do znanja da više ne želi igrati ulogu stalnog političkog arbitra na Balkanu. Umjesto toga, američka administracija želi graditi odnose temeljene na suradnji i odgovornosti domaćih političkih aktera.
U izvješću se navodi kako politika SAD-a više nije usmjerena na “spašavanje ili rekonstrukciju”, nego na očuvanje stabilnosti i razvoj obostrano korisnih partnerstava. Naglašava se i kako Washington želi smanjiti model međunarodnog nadzora koji je godinama dominirao u BiH i ostatku regije.
Osnaživanje lokalnih aktera
“Administracija je usredotočena na osnaživanje lokalnih aktera da rješavaju vlastite izazove, umjesto na produljivanje pretjeranog oslanjanja na međunarodnu intervenciju ili nadzor”, navodi se u izvješću.
Ipak, Sjedinjene Države istodobno poručuju da ostaju snažno vezane uz Daytonski mirovni sporazum, čiji su glavni jamac još od njegova potpisivanja 1995. godine. Upravo je američka diplomacija imala ključnu ulogu u zaustavljanju rata u BiH i stvaranju današnjeg ustavnog okvira države, zbog čega Washington i dalje smatra da ima posebnu odgovornost za očuvanje mira i teritorijalnog integriteta BiH.
Američka administracija u dokumentu ističe kako ostaje predana suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine te navodi da je tijekom 2025. godine pomogla u smirivanju najozbiljnije političke krize u zemlji od završetka rata 1992. do 1995. godine. Time se očito aludira na političke napetosti nastale nakon presude Miloradu Dodiku i reakcija vlasti Republike Srpske.
Dokument definira tri ključna prioriteta američke politike prema regiji, očuvanje stabilnosti, jačanje gospodarske i energetske suradnje te suzbijanje utjecaja Rusije, Kine i organiziranog kriminala.
Washington najavljuje i proširenje sigurnosne suradnje sa zemljama zapadnog Balkana kroz zajedničke vojne vježbe, dodatne obuke i jačanje obrambenih kapaciteta, uz snažnije oslanjanje europskih saveznika na NATO i vlastite sigurnosne resurse.
Velik dio nove strategije odnosi se na gospodarstvo i energetiku. U izvješću se ističe kako zapadni Balkan predstavlja značajan prostor za ulaganja američkih kompanija, posebno u prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu.
Južna plinska interkonekcija
Poseban naglasak stavljen je na smanjenje energetske ovisnosti regije o Rusiji, koju SAD smatra ozbiljnom sigurnosnom prijetnjom. Administracija zato najavljuje potporu projektima diversifikacije opskrbe energijom, uključujući američki ukapljeni prirodni plin, obnovljive izvore energije i nuklearnu tehnologiju.
Među prioritetnim projektima izrijekom se spominje Južna plinska interkonekcija između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Projekt bi trebala realizirati američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, koju vode Jesse Binnall, bivši odvjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa, te Joseph Flynn, brat nekadašnjeg Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna.
U dijelu izvješća koji se odnosi na Srbiju, Washington najavljuje nastavak dijaloga s Beogradom, poticanje normalizacije odnosa s Kosovom te širenje suradnje na energetskom i sigurnosnom planu.
Američka administracija upozorava i na sve snažniji utjecaj Rusije i Kine na Balkanu. Moskvu optužuje za poticanje političkih i etničkih podjela te korištenje energetike kao sredstva političkog pritiska, dok za Kinu tvrdi da kroz infrastrukturne projekte, kredite i političke veze širi utjecaj u državama sa slabijim institucijama i nižom razinom transparentnosti.
