Ponedjeljak, 25. svibnja, donosi pretežno sunčano i vrlo toplo, mjestimice i vruće vrijeme diljem Hrvatske. Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda, najviše dnevne temperature kretat će se između 27 i 32 Celzijeva stupnja. Povremeno je moguća umjerena naoblaka, uglavnom sredinom dana i poslijepodne, a u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu uz lokalno jači razvoj oblaka može pasti poneki pljusak. Vjetar će biti slab do umjeren sjeveroistočni, na istoku i sjeverozapadni, dok će na Jadranu puhati slaba do umjerena bura i sjeverozapadnjak, danju uz obalu i jugozapadni vjetar. Na krajnjem jugu Jadrana bura je ujutro još lokalno jaka.
Za Istru i Kvarner Istramet donosi sličnu sliku: sunčano i stabilno, uz slab do umjeren sjeverozapadnjak i buru. Jutarnje temperature kreću se od pet do dvanaest stupnjeva, a dnevne između dvadeset i dvadeset i tri. U gorju su mogući lokalni razvoj oblaka i kratki pljuskovi. U srijedu i četvrtak nastavlja se djelomice sunčano uz manji porast naoblake, temperature danju ostaju između dvadeset i dva i dvadeset i šest stupnjeva, a na četvrtak zapuhuje umjerena do jaka bura na Jadranu.
DHMZ je ranije ovog tjedna objavio da Hrvatsku u zadnjoj dekadi svibnja čeka razdoblje iznadprosječno toplog vremena. Temperatura zraka bit će iznad prosjeka, na obali će noći sve češće biti tople s minimumima od dvadeset stupnjeva i više, a dani sve češće vrući s maksimumima iznad trideset. Vrhunac toplog razdoblja u unutrašnjosti očekuje se u utorak, kada bi i neka kontinentalna mjesta mogla dosegnuti ili prijeći trideset stupnjeva. Vjerojatnost nastupa toplinskog vala u zapadnim dijelovima Hrvatske ostaje mala i kratkotrajna.
Upozorenje stručnjaka
Širu europsku sliku prati Severe Weather Europe koji upozorava da se nad većim dijelom kontinenta razvija snažna toplinska kupola. Prostrana anticiklona smještena nad zapadnom Europom djeluje poput poklopca te zadržava topli zrak pri tlu dok se zrak iz viših slojeva atmosfere spušta i dodatno zagrijava površinu. Temperature u pojedinim područjima bit će dvanaest do šesnaest stupnjeva iznad prosjeka za kraj svibnja, a lokalno i više. Jugozapadna Europa, posebno Španjolska i Portugal, već bilježi između trideset i pet i trideset i devet stupnjeva, a toplinski val širi se prema Francuskoj, Njemačkoj, Beneluxu i Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje bi lokalno mogli biti oboreni rekordni maksimumi za kraj svibnja.
Bit će sparine
Topli zrak postupno zahvaća i Mediteran, Italiju te Balkan, a Severe Weather Europe procjenjuje da će idući tjedan ostati neuobičajeno vruć diljem Europe. Meteorolozi upozoravaju na zdravstvene rizike: osjetljive skupine trebaju izbjegavati boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, a visoka vlažnost zraka u mediteranskom pojasu dodatno pojačava osjećaj sparine. Posebnu pozornost meteorolozi posvećuju fenomenu toplinske kupole, pojavi kod koje dugotrajno područje visokog tlaka djeluje poput zatvorenog sustava koji sprječava izmjenu zraka. Takvi uvjeti mogu trajati danima, a ponekad i tjednima, zbog čega dolazi do postupnog gomilanja topline i razvoja ekstremno visokih temperatura. Upravo to se trenutačno događa nad Pirenejskim poluotokom, a rubni učinci tog sustava protežu se sve do Jadrana i Balkana.
Sezonske prognoze DHMZ-a za nadolazeće ljeto upućuju na temperature više od klimatološkog prosjeka te povećanu vjerojatnost toplinskih valova u narednim mjesecima. Ovaj kasnomajski val stoga se ne promatra kao izolirani događaj, nego kao nagovještaj onoga što nas čeka u srpnju i kolovozu. Građanima se savjetuje da provjere ispravnost rashladnih uređaja, osiguraju dostatne zalihe vode i planiraju fizičke aktivnosti na otvorenom isključivo u jutarnjim ili večernjim satima.
Zdravstveni stručnjaci posebno upozoravaju na rizike za starije osobe, djecu i kronične bolesnike koji su najizloženiji učincima produžene vrućine. Toplinska iscrpljenost javlja se nakon višesatnog izlaganja visokim temperaturama i očituje se dehidracijom, vrtoglavicom i opštom slabošću, a u najtežim slučajevima može prerasti u toplinski udar koji zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Visoka relativna vlažnost zraka, karakteristična za priobalna područja, dodatno otežava termoregulaciju tijela i ubrzava nastup simptoma čak i pri umjerenoj fizičkoj aktivnosti.

