Njemačka značajno mijenja pristup civilnoj zaštiti nakon što je godinama taj sektor bio zanemaren, a novi planovi Savezne vlade jasno pokazuju da Berlin želi sustavno ojačati otpornost zemlje na moguće buduće napade i sigurnosne prijetnje.
Savezni ministar unutarnjih poslova, Alexander Dobrindt, ima jasne planove i želi to korigirati i ojačati otpornost Njemačke na moguće napade. “Pojačavamo naše napore u civilnoj zaštiti i obrani”, rekao je za list Bild. Ministar je već prošle godine najavio “Pakt za civilnu obranu”. Prema tom planu, do 2029. godine bi u te svrhe trebalo biti uloženo deset milijardi eura, a sada su detalji postali dosta jasniji.
Kako izvještava Bild, pozivajući se na vladin nacrt, plan uključuje nabavku 1.000 novih specijaliziranih vozila i 110.000 poljskih kreveta do 2029. godine. Unutar Saveznog ministarstva unutarnjih poslova također će biti kreirana nova stožerna jedinica za koordinaciju suradnje s njemačkim oružanim snagama u slučaju nužde.
‘Potrebno je ulaganje velikog napora’
Isto tako, ovim programom se predviđa osnivanja nacionalnih standarda obuke za hitne intervencije, na primjer za napade koji uključuju kemijske, biološke, radiološke i nuklearne materijale. Dobrindt također planira uvođenje svojevrsne nastave o civilnoj zaštiti u školama. Radi boljeg upozoravanja i usmjeravanja javnosti, sva javna skloništa, poput bunkera, osiguranih podruma i stanica podzemne željeznice, bit će označena širom zemlje.
Ove će se informacije integrirati u digitalni sustav upozorenja savezne vlade i aplikaciju za hitne informacije i obavještavanje (aplikacija NINA). To će omogućiti prikaz najbržeg puta do skloništa za bilo koju lokaciju, navodi Deutsche Welle.
Unatoč ambicioznim planovima, Njemačka se i dalje suočava s ozbiljnim nedostatkom skloništa, opreme i obučenog kadra. Na to upozoravaju i humanitarne organizacije, uključujući Njemački Crveni križ (DRK). Hermann Gröhe, predsjednik Njemačkog Crvenog križa (DRK), u intervjuu za Süddeutsche Zeitung pozvao je na hitno ulaganje “velikog napora”. “Ako se bolje ne pripremimo za takve krize, ostavit ćemo na cjedilu stanovništvo ove zemlje u hitnim slučajevima“, izjavio je Gröhe.
Predsjednik DRK-a također je upozorio na pogrešno postavljene prioritete: “Najaviti upadljivim izjavama napore Bundeswehra da nadoknadi zaostatak, a istovremeno zaostajati u civilnoj zaštiti, to nije u redu.” On je upozorio na to da se trenutna sigurnosna situacija pogoršala. Ne mora, kaže on, biti riječi o oružanom sukobu, čak i napadi na kritičnu infrastrukturu mogli bi imati ozbiljne posljedice. Nestanak struje u Berlinu to je, prema njegovim riječima, jasno pokazao.
Što bi trebao sadržavati paket za hitne slučajeve?
Ipak, nisu samo političari i organizacije pozvani da djeluju. Važne pripreme trebale bi na vrijeme napraviti i građani u vlastitom domu. Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama pruža informacije i preporuke za hitne slučajeve na svojoj web stranici. U jutarnjem informativnom programu javnog servisa ARD-a, glasnogovornica Ureda Marianne Suntrup preporučuje izradu paketa za hitne slučajeve. To bi trebalo uključivati hranu za najmanje deset dana. Ako kod kuće nema dovoljno mjesta, dovoljna je zaliha za tri dana, kaže ona. “Trebali biste moći preživjeti tri dana – čak i ako nemate toliko prostora”, kaže Suntrup.
Isto tako, ključna je i pouzdana opskrba vodom. “Preporučujemo dvije litre vode po osobi dnevno”, kaže Suntrup. Ova količina se odnosi za piće i pripremu hrane, ali ne uključuje vodu za pranje zubi ili umivanje.
U komplet za hitne slučajeve u slučaju krize ili katastrofe trebali bi biti uključeni lijekovi, kao i svjetlo i mogućnost pristupa informacijama. Prema riječima Suntrup, Savezni ured za civilnu zaštitu preporučuje ručni ili solarni radio za tu svrhu. Ako nestane struje ili se „sruši” mobilna mreža, radio omogućuje pristup važnim informacijama, objašnjava Suntrup.
