Prijedlog glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea o uvođenju obveznog izdvajanja od 0,25 posto BDP-a država članica za vojnu pomoć Ukrajini odbijen je zbog protivljenja pet saveznika. Iako čelnik Saveza tijekom ovotjednog istupa nije imenovao zemlje koje su zaustavile inicijativu, diplomatski izvori uoči godišnjeg summita NATO-a u Ankari navode da su plan blokirale Velika Britanija, Francuska, Španjolska, Italija i Kanada, javlja The Telegraph.
Rutte se nadao kako će ovaj financijski model biti potvrđen na predstojećem summitu. Prema informacijama iz obrambenog saveza, prijedlog je podržalo najmanje sedam država članica koje već izdvajaju više od predloženog praga, no kako se odluke unutar NATO-a donose konsenzusom, otpor pet gospodarstava zaustavio je plan.
“Nisu baš oduševljeni tom idejom”, rekao je izvor iz Saveza, ukazujući na stav Londona, Pariza, Madrida, Rima i Ottawe.
Razlike u izdvajanjima među članicama i izuzeća od sankcija
Ovaj ishod predstavlja udarac ugledu Velike Britanije kao saveznika Ukrajine. Britanska se vlada našla na meti kritika zbog odluke da ublaži sankcije na uvoz ruskih energenata, odobrivši privremena izuzeća za kupnju mlaznog goriva i dizela rafiniranog iz ruske sirove nafte u trećim zemljama, što je obrazloženo situacijom na Bliskom istoku. Iako je London obećao vojnu pomoć od najmanje 3 milijarde funti godišnje, taj iznos pokriva oko 0,1 posto britanskog BDP-a, što je ispod Rutteova plana.
Kritike su usmjerene i prema Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Kanadi, koje su optužene da ne pridonose dovoljno. Prema podacima Instituta Kiel, prag od 0,25 posto BDP-a ili više ispunjavaju Nizozemska, Poljska te nordijske i baltičke zemlje, dok tri od pet najvećih europskih gospodarstava zaostaju. Sam glavni tajnik Saveza Mark Rutte ustvrdio je da pomoć Ukrajini “nije ravnomjerno raspoređena unutar NATO-a” te da mnogi “ne troše dovoljno kada je riječ o potpori Ukrajini”.
Rutte se zalaže za to da Europa preuzme veći dio odgovornosti za potporu Ukrajini, nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaustavio značajnije donacije pomoći i odlučio se na prodaju američkog oružja Kijevu, financiranu novcem europskih saveznika. Na pojačanje potpore pozvao je i švedski premijer Ulf Kristersson. “Zaista bih volio da više zemalja, koje tako iznimno lijepo govore o Ukrajini, svoje riječi potkrijepe i novcem”, rekao je Kristersson.
