ZAGREB – Član Mosta Krešimir Rotim, široj javnosti otprije poznat po kontroverznim povijesno-revizionističkim istupima koje je svojedobno branio i saborski zastupnik Nikola Grmoja, ponovno je dospio u središte pozornosti objavom videobranjenja u kojem žestoko osporava službene narative o potrebi za stranim radnicima u Hrvatskoj.
U svom novom obraćanju, usmjerenom na goruća ekonomska i demografska pitanja, Rotim kroz tri točke pokušava srušiti, kako ih naziva, ključne mitove o stranoj radnoj snazi, tvrdeći da njihov uvoz ne spašava domaći mirovinski sustav te da Hrvati nisu lijeni, već opravdano odbijaju loše radne uvjete i niske plaće.
Kao prvi argument protiv aktualne politike zapošljavanja, ovaj Mostov političar navodi izračun prema kojemu radnici s drugih kontinenata, s prosječnom neto plaćom od 850 do 900 eura, kroz doprinose uplate tek oko 180 milijuna eura godišnje, što čini zanemarivih tri posto u odnosu na ukupnih pet milijardi eura koliko država izdvaja za mirovine.
Osvrćući se na tezu o navodnoj lijenosti domaćih radnika, Rotim se otvoreno narugao poslodavcima, ističući da hrvatski građani samo pokazuju mudrost kada odbijaju poslove čija zarada jedva pokriva prosječnu cijenu najma dvosobnog stana, zaključivši kako su takve ponude privlačne isključivo ljudima iz najsiromašnijih dijelova svijeta.
U završnom dijelu svog istupa, Rotim je odbacio tvrdnje o potencijalnom urušavanju sustava bez stranih radnika, kritizirajući strukturu domaćeg gospodarstva koje se, prema njegovim riječima, svodi na dostavu brze hrane i nerealne cijene nekretnina.
oručio je poslodavcima koji ne mogu opstati bez jeftine azijske radne snage da slobodno propadnu ili se okrenu europskom tržištu od 400 milijuna ljudi, naglasivši kako bi radije pristao na lošiju turističku sezonu, manje građevinskih projekata u Zagrebu te propast dijela restorana i kafića, nego na nastavak sadašnjeg ekonomskog modela. Umjesto masovnog uvoza radne snage, ovaj Mostovac rješenje vidi u ciljanim investicijama, povratku iseljenih Hrvata i prilagodbi novim tehnologijama poput umjetne inteligencije, što smatra ključnim za dugoročni opstanak naroda.
D.G.
