Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian u utorak je naredio obnovu međunarodnog pristupa internetu u svojoj zemlji nakon što je on bio isključen nakon početka američko-izraelskog rata 28. veljače ove godine – izvješćuju tamošnje državne agencije.
Nalog je izdan nakon odluke posebne radne skupine koja je glasala za vraćanje javnog pristupa World Wide Webu.
Nije objavljen konkretan vremenski okvir za ukidanje digitalne blokade, ali iranski mediji izvještavaju da će pristup internetu u Islamskoj Republici biti obnovljen 5. lipnja.
Ali to nije glavna vijest iz Irana, barem ne za Sjedinjene Države.
SAD napao Iran; skočile cijene nafte
Teheran traži „nemoguće“?
Naime, kako piše britanski The Telegraph, Teheran će mirovni sporazum sa Sjedinjenim Državama potpisati samo ukoliko mu se oslobodi 24 milijarde dolara zamrznute iranske imovine.
Mohammad Bagher Ghalibaf, glavni pregovarač iz Teherana, i iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi postavili su taj ultimatum tijekom sastanaka s katarskim dužnosnicima u Dohi.
Inzistirali su da Islamska Republika Iran neće pristati ni na kakav sporazum dok se polovica zamrznutih sredstava – oko 12 milijardi dolara – ne prebaci odmah nakon objave memoranduma o razumijevanju, dok bi ostatak bio oslobođen u sljedećih 60 dana, prenosi navode britanskog medija Jutarnji list.
“Naš zahtjev je oslobađanje zamrznutih sredstava – ne u budućnosti, nego odmah”, rekao je jedan iranski dužnosnik blizak pregovorima. “Bez uplate blokiranog iranskog novca nema pregovora.”
Blic analiza Zorana Metera: Kina kontrolira metal, ključan SAD-u za rat. Što poduzima Trump?
Plaćanje rata kojeg je sam pokrenuo
Donald Trump je istodobno upozoren da bi prihvaćanje takvog dogovora praktički značilo da je spreman nagraditi iranski režim – i platiti za završetak rata kojeg je sam pokrenuo.
Zamrznuta sredstva koja Iran traži uključuju prihode od prodaje nafte i plina, godinama blokirane u stranim bankama zbog američkih sankcija. Ukupna vrijednost iranske zamrznute imovine, koja uključuje uglavnom gotovinu, ali i dio nekretnina, procjenjuje se na više od 100 milijardi dolara.
Novac se najvećim dijelom nalazi u Južnoj Koreji, Kataru, Iraku, Japanu, Luksemburgu, Bahreinu, Turskoj i Njemačkoj. Iran je taj novac zaradio, ali ga nije mogao vratiti u zemlju jer su međunarodna bankarska pravila, prema ograničenjima američkog Ministarstva financija, takve transfere činila ilegalnima.
Da bi sredstva bila oslobođena, Washington bi morao ublažiti sankcije, osigurati suradnju stranih vlada i uspostaviti mehanizam koji bi jamčio da režim taj novac neće iskoristiti za obnovu nuklearnog programa ili financiranje svojih regionalnih saveznika i milicija.
Prebacivanje milijardi dolara Iranu prije nego što potpiše trajni sporazum o ograničavanju nuklearnog programa teško bi prošlo među Trumpovim biračima. Trumpovi saveznici taj potez vide kao faktičnu nagradu režimu koji je svijet držao kao taoca zatvaranjem Hormuškog tjesnaca i gotovo gurnuo globalnu ekonomiju u recesiju.
“To je sporazum koji si ne može priuštiti”, rekao je jedan izvor blizak predsjedniku za The Telegraph.
Katarsko posredovanje navodno je donijelo pomake oko tehničkog modela oslobađanja sredstava, no iranski pregovarači smatraju da ništa nije zaključeno dok novac stvarno ne sjedne na račun.
Iranski vrhovni vođa: ‘Zemlje na Bliskom istoku više neće biti štit za američke baze’
