U Hrvatskoj su u 13 sati zabilježene visoke temperature zraka. Prema podacima DHMZ-a, na mjernim postajama Grič i Maksimir u Zagrebu izmjereno je 30 stupnjeva. Isti broj stupnjeva zabilježen je u Krapini, Varaždinu, Sisku, Karlovcu, Pazinu i Senju. U Kninu je izmjereno 32, a u Pločama 31 Celzijev stupanj. Nakon vrućina slijedi promjena vremena zbog koje su izdana upozorenja. Žuto upozorenje na snazi je za osječku, zagrebačku i karlovačku regiju zbog mogućih izraženijih pljuskovitog vlaženja, grmljavine, jakog vjetra i tuče. “Budite na oprezu zbog mogućih jačih grmljavinskih nevremena. Posebno pripazite u izloženim područjima kao što su planine, šume i livade odnosno otvoreni tereni. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom”, stoji u upozorenju DHMZ-a. Žuto upozorenje izdano je i za područje Kvarnera i Velebitskog kanala zbog bure.
Slovenska agencija za okoliš (ARSO) podigla je visinu upozorenja sa žutog na narančasto. Kako piše ARSO, u visinama, prema Alpama i njihovim krajevima sa sjeverozapada počinje strujati nešto hladniji zrak, što uz istodobnu pregrijanost zračne mase u krajevima južno od Alpa znači povećanu nestabilnost atmosfere.
“Pojedinačni olujni oblaci razvili su se nad Karavankama ujutro, ali glavnina olujne aktivnosti diljem Slovenije očekuje se danas između 13 i 19 sati. Oluje će se isprva pojaviti na sjeveru Slovenije, zatim će se proširiti prema jugu i očekuje se da će na jugu prestati nakon 19 sati. Olujna aktivnost će se smiriti navečer. Prije oluja, temperature će porasti iznad 30 °C, posebno u južnim regijama, a zatim će temperatura pasti za 10 do 15 stupnjeva tijekom oluja. Vjerojatnost tuče bit će nešto veća u zapadnoj Sloveniji. U središnjoj i istočnoj Sloveniji, jaki udari oluje vjerojatno će prouzročiti više problema od tuče. Naravno, oluje će biti popraćene i pljuskovima i grmljavinom. Razina upozorenja podignuta je sa žute na narančastu. Budući da će se oluje kretati prilično brzo, pljuskovi će biti kratkotrajni. Mogu nastati neki problemi zbog prelijevanja kišnice u naselja, ali inače se ne očekuju poplave”, piše ARSO.
I druge europske zemlje pogođene su toplinskim valom. Španjolsku i veći dio zapadne Europe očekuje nastavak iznimno vrućeg vremena, upozorila je španjolska državna meteorološka agencija AEMET. Prema najnovijim prognozama, meteorološko ljeto, koje službeno počinje 1. lipnja, donijet će izuzetno visoke temperature diljem kopnene Španjolske. Prognostički modeli pokazuju da će prosječne dnevne temperature do kraja svibnja, pa čak i do 4. lipnja, premašiti povijesne maksimume zabilježene od 1950. godine. AEMET ne predviđa nikakvo značajnije popuštanje vrućine u sljedećim danima, što znači da bi svibanj mogao završiti s rekordnim toplinskim valom. Španjolska nije jedina pogođena. Ekstremne temperature osjećaju se diljem zapadne Europe. Upozorenja na vrućinu trenutačno su na snazi u Francuskoj i Portugalu, dok su i Ujedinjeno Kraljevstvo te dijelovi Italije zabilježili neuobičajeno visoke temperature za ovo doba godine. Meteorolozi upozoravaju da ovakav rani toplinski val može imati ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva, posebno starijih osoba i kroničnih bolesnika, te na poljoprivredu i potrošnju energije, prenosi Večernji.
Upute Ravnateljstva civilne zaštite za postupanje tijekom nevremena
Ravnateljstvo civilne zaštite Republike Hrvatske objavilo je upute kojih se potrebno pridržavati u slučaju grmljavinskog nevremena. Građanima se nalaže da odgode sve aktivnosti na otvorenom prostoru. Ako se čuje udaljena grmljavina ili vidi bljesak svjetlosti, potrebno je, ukoliko je to moguće, ući u zatvoreni prostor jer je čvrsta zgrada najsigurnija lokacija. Potrebno je ući u kuću, zgradu ili automobil te zatvoriti prozore i vanjska vrata.
Tijekom nevremena ne smije se stajati pored prozora, otvorenih vrata, metalnih stupova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači. Preporučuje se izbjegavati tuširanje i kupanje. Potrebno je isključiti električne i klima uređaje te ostati u zatvorenom prostoru trideset minuta nakon što grmljavina prestane.
Na otvorenom prostoru sklonište treba potražiti u nižim dijelovima, kao što su klanci, gudure ili udoline, a u šumi ispod grmlja ili nižih stabala. Potrebno je izbjegavati sklanjanje ispod visokih izoliranih stabala na otvorenom području i u izoliranim manjim objektima, kao što su šupe i slično. Također treba izbjegavati vrhove brjegova, otvorena polja, plaže i kupanje u vodi.

Postupanje na vodama, u vozilima i kod opasnosti od udara groma
Ako se osobe zateknu na plivanju u moru, rijeci ili jezeru, moraju izaći na kopno, napustiti plažu i potražiti sklonište, što vrijedi i za ribarenje, odnosno pecanje. Potrebno je izbjegavati sve metalne predmete, traktore i druge radne strojeve, motore i bicikle.
Ako se osoba za vrijeme oluje nalazi u vozilu, potrebno je pomaknuti automobil sa strane, što dalje od stabala i zgrada ako je moguće, te pokušati naći što otvoreniji prostor. Treba izbjegavati mjesta gdje se može nakupiti voda, poput podvožnjaka ili tunela.
U slučaju da se čuje pucketanje ili primijeti izbijanje elektriciteta, poput dizanja dlaka i kose na tijelu, što je indikacija da prijeti izravan udar groma, potrebno je čučnuti, spustiti glavu i rukama pokriti uši, zatvoriti oči i otvoriti usta.

