Nekada je to bila jedna od najglasnijih političkih tema u Hrvatskoj. Govorilo se o nužnosti reforme izbornog sustava, smanjenju broja općina, spajanju jedinica lokalne samouprave i racionalizaciji države koja danas ima čak 555 gradova i općina te 20 županija. No posljednjih godina — potpuna tišina.
Nitko više ozbiljno ne govori o ukidanju malih općina, nitko ne otvara pitanje teritorijalnog preustroja, a ideja o racionalnijoj i jeftinijoj državi gotovo je nestala iz političkog prostora. Istodobno Hrvatska i dalje ima jednu od najskupljih i najrascjepkanijih lokalnih administracija u Europi.
I dok građani sve češće postavljaju pitanje zašto država s manje od četiri milijuna stanovnika ima toliko načelnika, zamjenika, vijeća i lokalnih aparata, političke elite o tome gotovo više i ne govore. Izvori bliski vrhu HDZ-a tvrde da u stranci itekako postoje razgovori o mogućem preslagivanju političke karte Hrvatske, ali zasad nitko ne želi javno otvarati tu temu.
Nastali bi sukobi
“Takve stvari ne rade se naprasno prije izbora i ne izlaze prerano u javnost”, govori sugovornik blizak vrhu stranke. Dodaje kako dio HDZ-ovaca smatra da bi ozbiljnija reforma lokalne samouprave otvorila niz političkih sukoba unutar same stranke jer upravo lokalna mreža predstavlja jedan od ključnih temelja HDZ-ove moći. “Puno ljudi živi od tog sustava. To nije samo politika nego kompletna lokalna infrastruktura”, tvrdi izvor.
Upravo zato dio političkih analitičara smatra da ozbiljne reforme nikada nisu ni provedene jer ni najvećim strankama zapravo ne odgovaraju. HDZ je kroz desetljeća izgradio snažnu mrežu lokalnih organizacija, načelnika i gradonačelnika koji na terenu predstavljaju ključnu političku infrastrukturu stranke.
No, zanimljivo je da ni oporba posljednjih godina gotovo više ne inzistira na velikim promjenama izbornog i teritorijalnog sustava. Izvori iz oporbenih stranaka priznaju da među njima postoji svijest kako je sadašnji model preskup i nefunkcionalan, ali tvrde da su po tom pitanju praktički bespomoćni. “Svi znaju da je sustav preglomazan, ali bez HDZ-a se to ne može promijeniti”, govori jedan oporbeni izvor.
Mnogi bi pali
Dodaje kako je problem što svaka ozbiljnija reforma automatski dira lokalne interese, političke mreže i raspodjelu moći na terenu. “Kad krenete spajati općine i rezati lokalne funkcije, dirate direktno u političku bazu gotovo svih stranaka”, tvrdi sugovornik iz oporbe. U političkim kuloarima zato se sve češće postavlja pitanje odgovara li zapravo i oporbi ovakav model političke utakmice. Jer veliki broj lokalnih jedinica ne koristi samo HDZ-u. I druge stranke kroz lokalnu razinu grade mreže, političke kadrove i baze birača.
Zbog toga dio upućenih smatra da je reforma izbornog sustava jedna od onih tema oko kojih u hrvatskoj politici zapravo postoji prešutni konsenzus, svi javno govore da su promjene potrebne, ali ih nitko ozbiljno ne želi provesti. Istodobno, HDZ posljednjih mjeseci sve ozbiljnije razmišlja o dugoročnom političkom preslagivanju Hrvatske nakon ere Andreja Plenkovića. Osim toga, pisali smo puno puta o tome koliko HDZ-ovcima smeta predsjednik Milanović pa se nekoliko puta razmatralo promijeniti ovlasti predsjednika te bi se i to našlo u paketu kompletne izmjene izbornog sustava.
U tom kontekstu dio izvora iz vladajuće stranke ne isključuje mogućnost da HDZ u jednom trenutku ipak otvori pitanje nove teritorijalne organizacije države. “To bi bila politička bomba. Tko god prvi krene u to, prekraja kompletnu političku kartu Hrvatske”, govori sugovornik blizak vladajućima. Takva reforma potpuno bi promijenila odnose snaga na lokalnoj razini, posebno u manjim sredinama gdje danas načelnici i lokalne mreže imaju golem politički utjecaj.
Tko bi profitirao?
Pitanje je, međutim, tko bi na kraju na tome profitirao. Dio analitičara smatra da bi najveće stranke dugoročno dodatno ojačale jer bi nestankom dijela malih općina i lokalnih lista politička scena postala centraliziranija. S druge strane, dio lokalnih političkih igrača praktički bi nestao preko noći.
No, za sada nitko ne pokazuje ozbiljnu političku volju da otvori taj proces. I zato Hrvatska i dalje ostaje država s jednom od najskupljih lokalnih administracija u Europi, dok reforma izbornog sustava i teritorijalnog ustroja polako postaje još jedna velika tema o kojoj svi pričaju samo — iza zatvorenih vrata.
