Rusija je zapela na ukrajinskom bojištu već petu godinu kako je krenuo sukob na istoku Europe. I dok Moskva na ukrajinske napade dronovima sada uzvraća žestokim udarima na Kijev, sve je veći strah u europskim prijestolnicama da bi Vladimir Putin mogao pokušati promijeniti odnose snaga širenjem sukoba na Europu.
U posljednjim tjednima Rusija je iznosila sve ratobornije izjave protiv baltičkih država. Zaprijetila je da će bombardirati ‘centre odlučivanja’ u Latviji, nakon što je optužila tu zemlju da ugošćuje ukrajinske operatere dronova, što su latvijske vlasti zanijekale. U Litvi su prošlog tjedna oglašavane uzbune za zračni napad, zbog čega se vlada sklonila u bunker, nakon što su se sumnjivi ruski dronovi približili njihovu zračnom prostoru iz smjera Bjelorusije.
Rusko ministarstvo obrane također je objavilo adrese tvrtki koje navodno sudjeluju u proizvodnji dronova za Ukrajinu u osam europskih država, uz upozorenje o ‘nepredvidivim posljedicama’ i ‘oštroj eskalaciji’ ako se vojna pomoć Kijevu ne obustavi. Iako strahovi da bi Rusija mogla proširiti sukob na Europu nisu novi, posljednja zbivanja učinila su ih aktualnijima nego ikad. Nekoliko europskih sigurnosnih dužnosnika upozorilo je da bi Rusija mogla pokušati testirati koheziju NATO ciljajući jednu od baltičkih država, švedske i danske otoke u Baltičkom moru ili teritorij saveza na Arktiku.
Naftni šok
‘Sigurnosno okruženje u Europi pogoršalo se tijekom posljednjih 24 mjeseca i vidimo veću sklonost ruske strane preuzimanju većih operativnih rizika u njihovim hibridnim operacijama, uz pomicanje prema kinetičkim elementima. Svjesni smo da moramo ojačati svoju sposobnost odvraćanja i obrane od Rusa’, poručio je nedavno švedski ministar obrane Pål Jonson.
Nedavne prijetnje Donalda Trumpa o povlačenju iz NATO-a te njegovi potezi za smanjenje američkih snaga raspoređenih u Europi oslabljuju to odvraćanje. Viši europski dužnosnici kažu da strahuju kako bi Rusija mogla vidjeti priliku u sljedećih 12 mjeseci, dok naftni šok iz rata u Iranu stvara dodatne političke potrese u Europi, jačajući krajnje desne stranke koje se zalažu za povratak kupnje ruske nafte i plina te prekid pomoći Ukrajini.
‘Znamo da je cilj Rusije ugroziti cijelu europsku sigurnosnu arhitekturu, pa postoji svaki razlog da budemo iznimno oprezni, da nastavimo podržavati Ukrajinu i, naravno, da nastavimo s naporima europskog naoružavanja’, rekao je WSJ-u Benjamin Haddad, francuski ministar za europske poslove. Francuska će iduće godine održati predsjedničke izbore, na kojima kandidat naklonjen Rusiji ima značajne izglede za pobjedu.
Opasna točka
Trenutačno nema znakova da Rusija u bliskoj budućnosti premješta trupe ili opremu radi napada na baltičke države ili druga područja izvan Ukrajine, tvrde obavještajni i vojni dužnosnici u više europskih zemalja. No dodaju da će se Putin u nadolazećim mjesecima suočiti s teškim izborom zbog jednostavne aritmetike iscrpljivanja. Ruske snage gube gotovo 35.000 vojnika mjesečno, prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, više nego što ih Kremlj može regrutirati. Nastavak rata u Ukrajini trenutnim tempom uskoro bi postao neodrživ bez prisilne mobilizacije — nečega što Rusija nije učinila od jednokratne mobilizacije 300.000 vojnika 2022. godine. Takav potez imao bi velike posljedice unutar Rusije i izvan nje.
‘Ako samo mobilizirate za ovaj rat, time šaljete signal da ga zapravo ne dobivate. Dolazi trenutak kada moraju eskalirati kako bi opravdali mobilizaciju. I to je vrlo opasna točka. Naravno, nitko ne vidi u glavi Putina, ali to bi mogla biti logika kojom bi mogao ići dalje i promijeniti tijek ovog rata’, rekla je Kaja Kallas, visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Trenutačni zastoj velikim dijelom posljedica je ukrajinskog — i ruskog — napretka u ratovanju dronovima. Ono što je nekada bila linija bojišta sada je golema ‘zona ubijanja’, široka desetke milja, u kojoj se svaki pokret brzo otkriva, a napredujuće trupe bivaju uništene prije nego što dosegnu neprijateljske položaje. Sve veća ukrajinska prednost u dronovima dugog dometa, potpomognuta sustavom Starlink, omogućuje Kijevu da gađa kamione te skladišta goriva i streljiva više od 100 milja u ruskoj pozadini, ozbiljno narušavajući logistiku.
Nuklearne vježbe
‘Rusija si ne može priuštiti nastavak rata ovim tempom jer će upasti u zamku smanjenja resursa. To znači da će Putin morati eskalirati. Može to učiniti vertikalno, povećanjem intenziteta nasilja, uključujući nuklearno zastrašivanje bez stvarne uporabe nuklearnog oružja. Ili horizontalno, širenjem geografije sukoba kako bi zamrznuo rat pod boljim uvjetima’, rekao je WSJ-u Oleksandr V. Danyliuk, predsjednik Centra za obrambene reforme u Kijevu i bivši ukrajinski dužnosnik za obranu i obavještajne poslove.
Rusija je već provela iznenadne nuklearne vježbe koje su uključivale razmještanje bojevih glava u Bjelorusiji ovog mjeseca. Moskva je također upozorila da će Kijev biti izložen valu ‘sustavnih’ teških bombardiranja, sličnih prošlotjednim udarima raketama i dronovima, te je pozvala strane ambasade i građane da napuste glavni grad.
U ruskom službenom diskursu, koji je relativno pomirljiv prema Sjedinjene Američke Države od Trumpova izbora, Europska unija — koja sada daje većinu potpore Ukrajini — prikazuje se kao nepomirljiv neprijatelj koji treba biti kažnjen ili uništen. ‘Rusija jasno vidi Europsku uniju kao prijetnju svom sustavu upravljanja, koji se temelji na represiji i strahu. Krajnji im je cilj uništiti Europsku uniju. I ne smijemo imati iluzija o tome, jer ne žele veliki, moćan i ujedinjen demokratski blok na svojim granicama’, rekao je Michael McGrath, povjerenik EU za demokraciju, pravosuđe i vladavinu prava.
U nedavnim ratnim igrama, ukrajinski timovi za dronove brzo su porazili znatno veće jedinice NATO snaga. Problem je što ruske snage posjeduju slična iskustva i opremu te bi vjerojatno bile učinkovitije protiv europskih vojski nego protiv Ukrajine, osobito ako SAD ne priskoči u pomoć. ‘Ideja izlaska iz pat-pozicije u Ukrajini širenjem rata na zemlje NATO-a u Baltiku može biti privlačna, ali i opasna za Putina’, rekao je Norbert Röttgen, visoki njemački zastupnik. ‘To bi bio ogroman dodatni rizik za Putina, koji nakon nedovoljnog uspjeha u Ukrajini ne bi dobio još jednog snažnog protivnika u vojnom sukob’, zaključio je Röttgen.
