Najnoviji iransko-američki rat: Teheran uzvraća nakon što je Trump naredio nove napade na vojne lokacije

Cijene nafte skočile su oko 2 posto u ranom trgovanju nakon što je američka vojska pokrenula dodatne udare tijekom noći na iransku ‌vojnu lokaciju, eskalirajući napetosti čak i dok Washington i Teheran pregovaraju o okončanju tromjesečnog sukoba.

Fjučersi sirove nafte Brent porasli su za 1,90 dolara, ili 2,02 posto, na 96,19 dolara po barelu, dok je aktivniji ugovor iz kolovoza ojačao za 1,64 dolara ili 1,78 posto, na 93,89 dolara.

Ugovor iz srpnja istječe u petak.

Trumpova administracija uvela je dodatne sankcije Iranu u sklopu sveobuhvatne kampanje ekonomskog pritiska tijekom rata, ovaj put ciljajući na novostvorenu agenciju u zemlji koja pokušava kontrolirati brodarstvo kroz Hormuški tjesnac.

Sankcije su objavljene sinoć nakon što su američke snage izvele napade na iranski vojni objekt nakon što su oborile iranske jurišne bespilotne letjelice.

“Posljednji pokušaj iranske vojske da iznudi globalnu pomorsku trgovinu dokaz je da je ekonomski bijes ostavio režim u očajnoj potrebi za novcem”, rekao je ministar financija Scott Bessent u izjavi.

Iranska Revolucionarna garda jutros je upozorila SAD da će svaki daljnji napad izazvati “odlučniji” odgovor.

Američka vojska izvela je nove napade usmjerene na operaciju iranskih bespilotnih letjelica koja je predstavljala prijetnju američkim snagama i komercijalnom brodovlju u Hormuškom tjesnacu, rekao je američki dužnosnik.

Revolucionarna garda, koja je odvojena od iranske vojske, rekla je da je ciljala američku zračnu bazu kao odgovor na napad u blizini zračne luke Bandar Abbas.

Američke snage oborile su četiri iranske bespilotne letjelice oko Hormuškog tjesnaca nakon što je vojska Donalda Trumpa jutros pokrenula novi val napada.

Američka vojska također je pogodila zemaljsku kontrolnu stanicu u Bandar Abbasu koja se spremala lansirati peti dron, izvijestio je Reuters.

“Ove akcije bile su odmjerene, isključivo obrambene i namijenjene održavanju prekida vatre”, rekao je neimenovani američki dužnosnik.

Kuvajtska vojska priopćila je jutros ​da njezina protuzračna obrana ⁠presreće prijetnje neprijateljskim ​projektilima ⁠i dronovima, ‌ali nije rekla ‌odakle su ‌napadi dolazili.

Vojska je rekla da su svi zvukovi eksplozija koji se čuju u zemlji ‌rezultat ‌sustava protuzračne obrane ⁠presretanja napada.

Središnje zapovjedništvo SAD-a oborilo je četiri iranske bespilotne letjelice koje su predstavljale prijetnju oko Hormuškog tjesnaca, ključnog naftnog prolaza na Bliskom istoku, rekao je američki dužnosnik The Independent.

Iranska zemaljska kontrolna stanica u Bandar Abbasu, gdje je trebao biti lansiran peti dron, također je bila meta, prema dužnosniku.

Bandar Abbas je grad smješten na obali Hormuškog tjesnaca i dom je ključne iranske pomorske baze.

Viši izvjestitelj za vanjske poslove James Reynolds izvještava:

Iran je dugo bio opterećen zapadnim sankcijama, ograničavajući njegovu sposobnost zarade od svoje unosne nafte i plina.

Postoje primarne sankcije, kojima država ili blok koji sankcionira, poput EU, zabranjuje svojim tvrtkama i građanima da rade s Iranom. A tu su i sekundarne sankcije, ili ekstrateritorijalne sankcije, koje zabranjuju subjektima u trećim zemljama da posluju s Teheranom.

Sekundarne sankcije Washingtona dovele su do toga da su tvrtke obustavile plaćanja Teheranu, jer su međunarodna bankarska ograničenja učinila transfere nezakonitima prema pravilima koje je postavilo američko ministarstvo financija.

Na primjer, Iran je tražio oslobađanje 6 milijardi dolara koji se sada drže u Kataru. Ta sredstva potječu od prodaje iranske nafte Južnoj Koreji koja je bila blokirana u južnokorejskim bankama nakon što je Trump ponovno nametnuo sankcije Iranu 2018. i poništio sporazum s Iranom o njegovom nuklearnom programu.

Brojka je trebala biti objavljena 2023., pod Joeom Bidenom, u sklopu američko-iranske razmjene zarobljenika prije nego što je ponovno efektivno zamrznuta nakon napada iranskog saveznika Hamasa na Izrael 7. listopada.

Iako nije dostupna sveobuhvatna javna knjiga, istraživači procjenjuju da postoji oko 100 milijardi dolara (74,4 milijarde funti) vrijednosti zamrznute imovine diljem svijeta, što predstavlja između trećine i četvrtine iranskog BDP-a.

Oni se uglavnom drže između Kine, Indije, Japana, Katara i Iraka, s manjim iznosima vezanim za Europu i Sjedinjene Države.