Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte uputio je oštro i ozbiljno upozorenje slovenskom premijeru Robertu Golobu zbog nepravilnosti u prikazivanju vojnih proračunskih izdvajanja, doznaje slovenski portal 24ur. U službenom dopisu, koji je izazvao snažne reakcije u sjedištu Saveza u Bruxellesu, Rutte je optužio Ljubljanu da lažira stvarne podatke o obrambenim troškovima, čime izravno narušava stabilnost i obrambenu moć cijeloga vojnog saveza u jeku aktualne globalne krize.
Iako slovenska vlada službeno tvrdi da je u 2025. godini za obranu izdvojila 2,01 posto BDP-a, interni izračuni i metodologija NATO-a pokazuju znatno drukčiju sliku. Prema procjenama Saveza, stvarni “temeljni obrambeni izdaci” Slovenije iznose tek oko 1,6 posto BDP-a. Razlika proizlazi iz navodnog “napuhavanja” proračuna za oko 300 milijuna eura kroz stavke koje NATO uopće ne priznaje kao vojne troškove.
U pismu, koje je na adresu slovenskog premijera stiglo početkom svibnja, glavni tajnik Saveza bio je iznimno izravan oko propusta službene Ljubljane. “Stalno niska razina slovenskih obrambenih izdvajanja u vrijeme krize potkopava našu kolektivnu sigurnost”, napisao je Rutte, dodajući kako je “ključno da Slovenija preuzme svoj pošteni dio tereta” te smanji dugogodišnje manjkove u financiranju obrane.
Spor oko metodologije i ambiciozni ciljevi za samit u Ankari
Glavni prigovor NATO-a odnosi se na slovensku praksu uvrštavanja projekata dvostruke namjene, infrastrukturnih ulaganja, dijela sigurnosnih programa i razvojnih projekata u obrambene troškove. Rutte je stoga pozvao Sloveniju da do sljedećeg NATO samita, koji se početkom srpnja održava u Ankari, uskladi svoju metodologiju s ostatkom Saveza i predloži vjerodostojan plan za dostizanje zacrtanih ciljeva.
Iz kabineta premijera Roberta Goloba potvrdili su primitak pisma, ali su odlučno odbacili kritike iz Bruxellesa. Navode kako je aktualna vlada osigurala povijesno najveći vojni proračun te prva ostvarila raniji cilj od dva posto izdvajanja. “Postoje različita stajališta o interpretaciji strukture ulaganja”, poručili su iz Golobova kabineta, braneći šire tumačenje sigurnosti koje obuhvaća energetsku i kibernetičku sigurnost te vojnu mobilnost.
Slovensko Ministarstvo obrane dodatno je pojasnilo da je država u 2025. godini za obranu izdvojila ukupno 1,438 milijardi eura, odnosno 2,04 posto BDP-a, računajući tu i vojne mirovine te izdatke državnih poduzeća važnih za obranu. Ipak, ti se podaci kose s novim, strožim pravilima Saveza. Podsjetimo, države članice NATO-a prošle su se godine obvezale da će do 2035. godine za temeljnu obranu izdvajati najmanje 3,5 posto BDP-a, dok bi ukupna ulaganja povezana sa širim sustavom sigurnosti trebala doseći čak pet posto BDP-a.

