Stanovnici i posjetitelji New Yorka nedavno su svjedočili zadivljujućem spektaklu poznatom kao Manhattanhenge, fenomenu koji se održava dva puta godišnje gdje se zalazeće sunce savršeno poklapa s mrežom kultnih ulica grada.
U četvrtak je sunce zašlo ispod horizonta, uokvireno kanjonom nebodera, nudeći prvi uvid u ovaj dramatični događaj.
Očekuje se da će potpunija verzija zalazećeg sunca biti vidljiva između slavnih nebodera u New Yorku u petak, a fenomen će se ponoviti 11. i 12. srpnja.
Manhattanhenge se obično događa otprilike tri tjedna prije i nakon ljetnog solsticija, pretvarajući urbani krajolik u jedinstveni astronomski opservatorij. Tijekom godina razvio se u događaj koji se mora vidjeti, privlačeći fotografe i mnoštvo na gradske pločnike tijekom proljetnih i ljetnih večeri.
Evokativni naziv “Manhattanhenge” skovao je astrofizičar Neil deGrasse Tyson u članku iz 1997. za časopis “Natural History”. Tyson, koji vodi planetarij Hayden u njujorškom Američkom prirodoslovnom muzeju, crpio je inspiraciju iz tinejdžerskog posjeta Stonehengeu.
Budući voditelj TV emisija poput PBS-ove “Nova ScienceNow” bio je dio ekspedicije koju je vodio Gerald Hawkins, znanstvenik koji je prvi postavio teoriju da su misteriozni megaliti Stonehengea funkcionirali kao drevni astronomski opservatorij.
Rođeni Njujorčanin, Tyson je bio zapanjen paralelom između zalazećeg sunca uokvirenog visokim zgradama Manhattana i sunčevih zraka koje padaju u središte kruga Stonehengea na solsticij. Za razliku od neolitskih graditelja Stonehengea, planeri Manhattana nisu namjerno projektirali grad tako da kanalizira sunce; bilo je to slučajno usklađivanje.
Manhattanhenge se ne poklapa sa samim ljetnim solsticijem koji ove godine pada 21. lipnja. Umjesto toga, njegovo vrijeme, otprilike tri tjedna prije i poslije solsticija, dopušta suncu da se točno poravna s ulicama Manhattana u smjeru istok-zapad.
Gledatelji mogu doživjeti dvije različite verzije fenomena. U četvrtak, te ponovno 12. srpnja, pola sunca pojavilo se iznad horizonta, a pola ispod njega u trenutku poravnanja s ulicama Manhattana, prema Hayden Planetariju.
U petak i 11. srpnja činit će se da cijelo sunce veličanstveno lebdi između zgrada neposredno prije nego što utone u horizont New Jerseyja preko rijeke Hudson.
Tradicionalna mjesta za promatranje koncentrirana su duž širokih gradskih prometnica u smjeru istok-zapad, uključujući 14. ulicu, 23. ulicu, 34. ulicu, 42. ulicu i 57. ulicu.
Što se ide dalje prema istoku, pogled postaje dramatičniji jer sunce obasjava pročelja zgrada s obje strane ulice. Također je moguće svjedočiti Manhattanhengeu s druge strane East Rivera, točnije u Long Island Cityju, Queens.
Ovaj zadivljujući događaj većinom je uradak bez formalne organizacije.
Entuzijasti se obično okupljaju na ulicama u smjeru istok-zapad oko pola sata prije zalaska sunca, snimajući fotografije kako se približava sumrak, pod uvjetom da vrijeme surađuje. Kišni ili oblačni dani zaklanjaju pogled, čineći Manhattanhenge nevidljivim.
Dok se slični učinci događaju u drugim gradovima s jedinstvenim mrežama ulica—kao što su Chicagohenge i Baltimorehenge, koji su poravnati sa suncem oko proljetnog i jesenskog ekvinocija, i Torontohenge u veljači i listopadu—Manhattanhenge se ističe.
Njegova posebna upečatljiva kvaliteta pripisuje se impresivnoj visini zgrada na Manhattanu i neometanom putu do rijeke Hudson, stvarajući urbani nebeski prikaz bez premca.
