Ministar financija Tomislav Ćorić komentirao je u Dnevniku HRT-a novi Vladin paket antiinflacijskih mjera, pokušavajući objasniti što Vlada zapravo želi postići povećanjem poreza, zamrzavanjem dijela rashoda i uvođenjem novih fiskalnih pravila.
Posebno se osvrnuo na porez na ekstraprofit, odbacujući tvrdnje da se radi o ponavljanju ranijih kriznih poreza. “Ne radi se o ponavljanju starog poreza nego o poreznom tretmanu prekomjernih bruto marži poduzeća”, rekao je Ćorić. Objasnio je da Vlada želi detektirati tvrtke koje su, prema njihovoj procjeni, tijekom inflacijskog vala dodatno podizale marže i tako dodatno poticale rast cijena u Hrvatskoj.
“Poruka je vrlo jasna. Ponašanje u kojem se egzogeni šok i zagrijanost ekonomije koriste za profitiranje jednostavno neće biti dopušteni”, poručio je ministar financija. Ćorić se osvrnuo i na nezadovoljstvo dijela javnosti, posebno iznajmljivača i paušalnih obrtnika, koji tvrde da će upravo oni biti među najvećim gubitnicima novih mjera. Ministar smatra da su se godinama stvarale “anomalije” u sustavu te da ih Vlada sada pokušava ispraviti.
“Dio ljudi je zbog povoljnijeg poreznog tretmana nesamostalni rad zamijenio paušalom pa imamo pojavu prikrivenog nesamostalnog rada. Ovo je pokušaj da se to adresira”, rekao je. Dodao je ipak da će paušalni obrti i dalje ostati porezno povoljniji od klasičnog zaposlenja. Velik dio rasprave vodi se i oko najave zamrzavanja rasta plaća u javnom i državnom sektoru tijekom 2027. godine. Ćorić tvrdi da Vlada očekuje “racionalan i razuman pristup” sindikata tijekom budućih pregovora.
“U ovoj fazi velike agregatne potražnje svi moramo biti odgovorni jer je borba protiv inflacije jedan od prioriteta Vlade”, rekao je ministar. Istodobno naglašava da plaće u javnom sektoru nisu postale teret i podsjeća da će u 2026. godini rasti za nešto više od tri posto. Novi Vladin paket već je izazvao snažne političke reakcije. SDP i Možemo tvrde da se ne radi o pravoj borbi protiv inflacije nego o pokušaju spašavanja državnog proračuna preko leđa radnika, obrtnika i privatnog sektora.
Ćorić na te kritike odgovara da su “paušalne i nedorečene”. “Trebao bih dobro razmisliti da se sjetim nekog konstruktivnog prijedloga oporbe”, rekao je ministar, iako SDP i Možemo godinama zagovaraju porez na ekstraprofite. Ministar se osvrnuo i na nešto slabiji rast BDP-a u prvom kvartalu ove godine, ali tvrdi da razloga za paniku nema. Kao jedan od razloga sporijeg rasta naveo je loše vremenske uvjete i pad građevinskih aktivnosti početkom godine.
Vjeruju da će pasti
“I dalje smo iznad dva posto rasta i iznad prosjeka Europske unije”, poručio je Ćorić. Govoreći o umirovljenicima, ministar je posebno istaknuo planirano ukidanje poreza na mirovine, uz tvrdnju da Vlada time želi povećati kupovnu moć starijih građana.
Na pitanje kada građani mogu očekivati stvarno smirivanje inflacije, Ćorić je rekao da Vlada vjeruje kako bi tijekom prve polovice 2027. inflacija mogla pasti prema ciljanoj razini od oko dva posto , pod uvjetom da ne dođe do nove eskalacije energetskih i geopolitičkih kriza. Cijela rasprava oko novih mjera pokazuje koliko je pitanje inflacije postalo politički osjetljivo. Dok Vlada tvrdi da pokušava “ohladiti” pregrijanu ekonomiju i smiriti rast cijena, kritičari upozoravaju da bi dio mjera mogao dodatno opteretiti građane i privatni sektor koji već godinama nose teret inflacijske krize.
