Broj sumnjivih incidenata koji pogađaju njemačku mornaricu u stalnom je porastu, a prema istraživanju medijske mreže CORRECTIV, od početka 2025. godine otkriveno je ukupno deset potencijalnih činova sabotaže. Dok se vojska prilagođava novoj sigurnosnoj situaciji, postavlja se ključno pitanje tko zapravo stoji iza ovih opasnih diverzija.
Misteriozni kvarovi i uhićenja u lukama
Najsvježiji slučaj zabilježen je krajem veljače 2026. godine u Wilhelmshavenu, kada je sasvim slučajno otkriven prorez širok dva centimetra na cijevi za gorivo fregate “Rheinland-Pfalz”, piše Euronews.
Njemački Bundeswehr polazi od pretpostavke da je šteta nanesena namjerno, a njihov je glasnogovornik potvrdio da se situacija prijetnje za pomorske jedinice u brodogradilištima i brodove u izgradnji vidno promijenila. Iako je slučaj u ožujku prijavljen istražnim tijelima, državno odvjetništvo u Oldenburgu na koncu je obustavilo istragu jer nije bilo moguće sa stopostotnom sigurnošću utvrditi je li riječ o namjernom oštećenju, istrošenosti materijala ili tvorničkoj grešci.
Ovaj incident samo je nastavak niza sličnih događaja koji potresaju njemačku vojsku u posljednjih godinu i pol dana. Tijekom inspekcije ratnog broda “Emden” u hamburškom brodogradilištu Blohm+Voss u siječnju 2025. godine, u strojarnici je pronađeno nekoliko kilograma abrazivnog pijeska koji je mogao uzrokovati katastrofalnu štetu na motoru.
Hamburška policija i tužiteljstvo taj su slučaj odmah okarakterizirali kao sabotažu te su uhićena dvojica lučkih radnika, državljani Rumunjske i Grčke, no nalogodavci su ostali nepoznati. Prije toga zabilježeni su i drugi zabrinjavajući incidenti, poput namjernog presijecanja ključnih kabelskih snopova na jednom ratnom brodu te ulijevanja rabljenog motornog ulja u sustav pitke vode na drugom plovilu, iako je tužiteljstvo i u tim slučajevima moralo obustaviti postupke zbog nedostatka dokaza o počiniteljima.
Strategija hibridnog rata i “potrošni agenti”
Zapadni sigurnosni krugovi ozbiljno sumnjaju da iza svih ovih akcija stoji Rusija, s obzirom na to da obavještajne službe vide Njemačku kao primarnu metu hibridnih napada zbog njezine snažne podrške Ukrajini.
Savezni ured za zaštitu ustava i Savezni ured kriminalističke policije stoga intenzivno upozoravaju na novi fenomen takozvanih “potrošnih agenata”.
Riječ je o sitnim kriminalcima bez izravnih veza s obavještajnim strukturama koji se vrbuju preko društvenih mreža i potiču na sabotaže. Njihovi nalogodavci isplaćuju ih isključivo u kriptovalutama radi prikrivanja tragova novca, pri čemu tarifa za manje diverzije iznosi nekoliko stotina eura, dok se za ozbiljnu sabotažu vojne opreme država članica NATO-a nude iznosi koji dosežu i nekoliko desetaka tisuća eura.
D.G.
