Europska unija priprema opsežan paket regulatornih mjera s ciljem jačanja vlastite tehnološke suverenosti i smanjenja duboke ovisnosti o američkim tehnološkim divovima te kineskim poluvodičima. Potaknuta geopolitičkim nestabilnostima i strahom od potencijalne ranjivosti u kriznim trenucima, službena Europska komisija idućeg tjedna predstavlja strategiju koja bi mogla izazvati nove napetosti u transatlantskim odnosima, doznaje agencija AFP iz uvida u nacrt dokumenta.
Očekuje se da će novi regulatorni okvir za čipove, računarstvo u oblaku (cloud) i umjetnu inteligenciju (AI) biti službeno predstavljen u srijedu, 3. lipnja. Prema nacrtu strategije, ove mjere dio su širih nastojanja Bruxellesa da “vrati svoje mjesto u globalnoj utrci za geoekonomsku moć”. Poseban razlog za zabrinutost europskih dužnosnika jest podatak da američki pružatelji cloud usluga trenutačno kontroliraju oko 70 posto europskog tržišta.
Nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću prošle godine, u Europi je porastao strah da bi ključna digitalna infrastruktura Starog kontinenta mogla biti blokirana američkim “prekidačem za isključivanje” (kill switch) u slučaju eskalacije političkih ili ekonomskih napetosti, piše France24.
Novi europski propisi i borba za tehnološku neovisnost
Iako najviši dužnosnici Europske unije u službenim istupima izbjegavaju izravno imenovati Sjedinjene Američke Države, činjenica je da američke korporacije dominiraju europskim tržištem u svim ključnim sferama – od clouda i društvenih mreža do e-trgovine. Izvršna potpredsjednica Europske komisije za konkurentnost Teresa Ribera ranije ovog mjeseca jasno je poručila: “Moramo razviti vlastite kapacitete. Ne možemo dopustiti da netko pokušava utjecati na naše odluke, naše vrijednosti, naše gospodarstvo koje dobro funkcionira i naše usluge.”
Kao slikovit primjer američkog utjecaja, europski diplomati često navode sankcije koje je Trump u veljači 2025. godine nametnuo sucima Međunarodnog kaznenog suda (ICC). Francuski sudac Nicolas Guillou tada je javno opisao kako je preko noći izgubio pristup vlastitoj Visa kartici jer je riječ o financijskom sustavu s bazom u SAD-u.
Američki veleposlanik pri EU-u Andrew Puzder uputio je upozorenje protiv uvođenja protekcionističkih mjera, dok su tamošnje tvrtke apelirale na Bruxelles da ih ne isključuje s tržišta. “Europa se neće moći ugurati u ekonomiju umjetne inteligencije rušeći druge ljude”, izjavio je Puzder prošlog mjeseca za AFP komentirajući europske planove.

Tri stupa zakonskog paketa i krizne ovlasti Bruxellesa
Nadolazeći paket zakona donosi tri ključna stupa za transformaciju europskog digitalnog tržišta. Prvi je “Zakon o razvoju clouda i umjetne inteligencije” (Cloud and AI Development Act), čija je svrha ubrzanje izgradnje i implementacije infrastrukture podatkovnih centara na tlu Europe. Drugi stup čini novi “Zakon o čipovima” (Chips Act), koji predlaže jačanje sigurnosti opskrbe poluvodičima smanjenjem ovisnosti o inozemnim dobavljačima. Treća mjera predviđa snažno poticanje javnih tijela na masovnije korištenje softvera otvorenog koda (open-source) kako bi se postigla veća fleksibilnost, kontrola i izbjegao takozvani lock-in efekt, odnosno potpuna ovisnost o pojedinačnim komercijalnim dobavljačima. Zastupnik u Europskom parlamentu Oliver Schenk istaknuo je za AFP da ovaj paket “nije usmjeren protiv naših trgovinskih partnera niti znači zatvaranje tržišta”, ali je naglasio kako “Europa mora izbjeći strukturalnu ovisnost o bilo kojem pojedinačnom vanjskom akteru” kada su u pitanju AI, cloud i čipovi. Prema nacrtu strategije, od vlada država članica očekivat će se provođenje procjena rizika za suverenost u sektorima clouda i umjetne inteligencije kako bi se detektirale europske alternative i poboljšala otpornost sustava. Schenk je pritom dodao da “Europa mora osigurati da javna ulaganja u AI i cloud infrastrukturu jačaju europski inovacijski kapacitet, otpornost i sigurnost”.
Posebno rigorozne mjere predviđene su drugim nacrtom dokumenta koji se odnosi na čipove, prema kojem Europska komisija traži ovlasti za izravnu intervenciju u slučaju krize. To bi Bruxellesu omogućilo da “prisili proizvođače da daju prioritet narudžbama za proizvode ključne za krizne situacije, stavljajući izvan snage postojeće ugovore”. Ujedno se predlaže i uvođenje zajedničke javne nabave, pri čemu bi Europska unija djelovala kao “centralni kupac za više država članica koje se suočavaju s ozbiljnim nestašicama”.
Predstavnici američke tehnološke industrije ipak pokušavaju smiriti tenzije i otkloniti strahove europskih partnera da bi Washington mogao iskoristiti tehnologiju kao oružje u predstojećim trgovinskim sukobima. Aaron Cooper iz udruženja Business Software Alliance (BSA) izjavio je za AFP kako “tako nešto kao što je prekidač za isključivanje ne postoji”, napominjući da tvrtke “žele poštovati zakone gdje god posluju”. Istodobno, američke korporacije nastoje skrenuti fokus rasprave na pitanje kontrole, tvrdeći da europski klijenti zadržavaju puno upravljanje nad podacima. Ana Paula Assis, predsjednica IBM-a za Europu, Bliski istok, Afriku i azijsko-pacifičku regiju, poručila je da se “digitalni suverenitet odnosi na kontrolu, a ne samo na granice”, dodajući da njezina kompanija pomaže klijentima da “zadrže autoritet nad cijelim svojim IT posjedom”. Dok Bruxelles ustraje u tvrdnji da će novi paket pokrenuti domaće inovacije i pomoći Europi da uhvati priključak u globalnoj utrci, kritičari unutar same industrije pozivaju na oprez. Ben Brake, generalni direktor udruženja DOT Europe koje okuplja divove poput Amazona i Applea, upozorava na dugoročne ekonomske posljedice te ističe da “uzvraćanje američkim korporacijama kao odgovor na trgovinske sporove neće niti potaknuti inovacije niti ojačati konkurentnost Europe”.

