Otok Gotland, inače smješten usred Baltičkog mora, nije mjesto poznato po svojem turističkom potencijalu. Naime, nalazi samo 300 kilometara od Kalinjingrada, ruske snažno militarizirane eksklave i postaje sve važnije za Sjevernoatlanski savez (NATO) upravo zbog svoje pozicije.
Kako rastu strahovi od ruske agresije, hibridnih napada i slabljenja američke predanosti europskoj sigurnosti, Švedska i njezini saveznici iz NATO-a užurbano nastoje ponovno pretvoriti Gotland u vojnu utvrdu. Gotland je, naime, jedna od najizloženijih, ali i strateški najvažnijih crta obrane Saveza prema Rusiji. Švedska je prošlog tjedna završila svoju prvu NATO-ovu koordiniranu vojnu vježbu na otoku otkako se pridružila Savezu 2024. godine. Tamo je oko 18.000 vojnika iz 13 zemalja uvježbavalo djelovanje u slučaju mogućeg ruskog napada.
Ruski napad „mogao bi se dogoditi u bilo kojem trenutku“, rekao je za POLITICO švedski načelnik obrane Michael Claesson, dok su se vojnici kretali između oklopnih vozila na zapadnom dijelu otoka.
Ukrajinci su ih lako uništili
Vježba je pokazala i izazove s kojima se Švedska suočava. Sjedinjene Američke Države smanjile su svoje sudjelovanje, što je pak dio šireg trenda povlačenja administracije Donalda Trumpa iz NATO-a, dok su ukrajinski vojnici tijekom obuke demonstrirali svoje majstorstvo u ratovanju dronovima tako što su vrlo brzo „uništili“ švedsku oklopnu postrojbu. Isto tako, pokazala se potreba za pronalaženjem odgovora na prikrivene ruske hibridne aktivnosti koje ne dosežu prag otvorenog rata.
“Vidjeli smo znatno povećanje ruskih aktivnosti… presijecanje kabela, prelete dronova i brojne slučajeve špijunaže. Kada postoji velika neizvjesnost oko američke predanosti, povećava se rizik da Rusija to iskoristi kao priliku.“, izjavila je Anna Wieslander, direktorica za Sjevernu Europu u think tanku Atlantic Council.
Gotland je tijekom povijesti više puta prelazio iz ruku Danske u ruke Švedske, a nakratko je bio i pod ruskom kontrolom. Danas predstavlja iznimno važnu stratešku točku. “S obzirom na domet i položaj današnjih sustava naoružanja, onaj tko kontrolira Gotland može kontrolirati velik dio događanja u Baltičkom moru“, rekao je zamjenik direktora Švedske obrambene istraživačke agencije Niklas Granholm.
Ključna platforma
Otok se često naziva „nepotopivim nosačem zrakoplova“ jer predstavlja ključnu platformu za zračne operacije u regiji. Borbeni zrakoplovi koji polijeću s Gotlanda mogu dosegnuti bilo koji baltički glavni grad „u roku od nekoliko minuta“, istaknuo je.
Ako bi Rusija zauzela otok i ondje rasporedila protuzračne sustave, mogla bi blokirati brodove i zrakoplove koji opskrbljuju tri baltičke države i Finsku te otežati dolazak savezničkih pojačanja. Ako NATO zadrži kontrolu nad Gotlandom, mogao bi ograničiti ruski pristup Baltičkom moru, koristiti projektile dugog dometa za obranu regije i gađati ciljeve duboko unutar Rusije.
Kao odgovor na rusku prijetnju, Stockholm ubrzano ponovno militarizira otok s oko 60.000 stanovnika, poništavajući poslijeratno smanjenje vojnih snaga nakon Hladnog rata koje je Gotland gotovo ostavilo bez vojske. Švedska je uložila više od 200 milijuna eura u infrastrukturu, ponovno aktivirala sustave protuzračne obrane te vratila vojnu pukovniju opremljenu oklopnim vozilima CV90 i tenkovima Leopard 2.
Cjelokupna promjena planova
Andreas Gustafsson, zapovjednik gotlandske pukovnije, rekao je za POLITICO da će se “najmanje tisuću dodatnih“ rotacijskih vojnika pridružiti postojećih 4.500 vojnika na otoku “u roku od godinu dana“. Dodao je da se nada dolasku postrojbi opremljenih topništvom dugog dometa „što je prije moguće“. Očekuje se i raspoređivanje novih protuzračnih sustava srednjeg dometa IRIS-T od 2028. godine.
Jedan od mogućih scenarija, prema Wieslander, jest da Rusija pokuša tajno iskrcati vojnike s trgovačkog broda, uz istodobno ometanje radio-signala i neutralizaciju protuzračne obrane pomoću dronova. Unatoč tim zabrinutostima, sigurnost Gotlanda danas je „na dobroj razini“, smatra Wieslander, osobito nakon švedskog ulaska u NATO 2024. godine. Vježba na otoku je bila usmjerena na provjeru multinacionalne suradnje te je okupila kanadske i danske vojnike, finske borbene zrakoplove F-18, britanske snajperiste, američke i norveške marince te nizozemske helikoptere Apache.
“Ulazak Švedske u NATO znači da su naši planovi potpuno promijenjeni“, izjavio je francuski kontraadmiral Frédéric de Rupilly, zamjenik načelnika stožera za planiranje u NATO-ovu Združenom zapovjedništvu u Virginiji.
Iznenadan gubitak vode
Gotland se suočava i sa sve većim brojem hibridnih prijetnji iz Moskve. Naime, ključna crpka na otoku je bila sabotirana pa su ostali bez vode, došlo je do prekida podmorskog optičkog kabela te učestala radio-ometanja koja utječu na zrakoplove, hitne službe i druge sustave.
Claesson je rekao da ga hibridni napadi „ozbiljno zabrinjavaju“, te je dodao da se ruska doktrina očito temelji na identificiranju slabosti i ranjivosti te iskorištavanju svake prilike koja se ukaže. Poput drugih članica NATO-a, Švedska se također mora pripremati za mogućnost da će se jednog dana morati braniti uz znatno manju američku pomoć ili čak bez nje. Trump je nedavno iznenadio Europu najavama povlačenja vojnika iz Njemačke i Poljske, dao naslutiti daljnja smanjenja američkih vojnih kapaciteta u Europi te dodatno otvorio pitanja o pouzdanosti Washingtona kao saveznika.
Kao znak te nesigurnosti, SAD je smanjio broj vojnika poslanih na vježbu na Gotlandu, rekao je izvor upoznat sa situacijom. Glasnogovornik Zapovjedništva američke vojske za Europu i Afriku izjavio je za POLITICO da se „razine sudjelovanja različitih zemalja često mijenjaju tijekom faze planiranja“, naglasivši da je ipak sudjelovalo 300 američkih vojnika. Nije želio otkriti koliko ih je prvotno bilo planirano.
Suradnja s Amerikancima
Američki vojnici koji su sudjelovali u vježbi isticali su da vojna suradnja ostaje snažna. „Naše snage surađivale su iznimno dobro“, rekao je potpukovnik Travis Chamberlain, zapovjednik bojne američkih marinaca raspoređene na Gotland.
„Postigli smo vrlo visoku razinu integracije i razvili detaljne planove zaštite snaga i logističke potpore za cijeli otok“, dodao je. Kao jedna od vodećih članica NATO-a po izdvajanjima za obranu, s obrambenim proračunom od 2,5 posto BDP-a i snažnom domaćom vojnom industrijom, Švedska „ne ovisi o SAD-u kada je riječ o obrani Gotlanda“, smatra Wieslander. Ipak, za određene sustave, poput projektila Patriot PAC-3, te za logističku podršku i održavanje opreme, američka pomoć i dalje je važna. Vježba je također pokazala novu stvarnost masovne uporabe dronova, područja u kojem su Ukrajina i Rusija daleko ispred NATO-a po inovacijama i proizvodnim kapacitetima.
Švedske postrojbe morale su tri puta ponovno pokretati dio vježbe nakon što je skupina od 17 ukrajinskih vojnika pomoću dronova potpuno neutralizirala njihove snage, ispričao je 24-godišnji operater drona iz središnje Ukrajine. „Imali smo scenarij s do 20 tenkova koji su izvodili mehanizirani napad. Samo sam poletio sa svojim dronom. Vidio sam ih sve i bili su laka meta.“, rekao je za POLITICO dok je iza njega zujao improvizirani napadački dron.
Pripreme na prijetnje
Švedska i NATO tvrde da intenzivno rade na rješavanju tih problema. Nakon nedavnih hibridnih napada, Meit Fohlin, čelnica regionalne uprave, rekla je da se svaki tjedan sastaje s predstavnicima obalne straže, policije, vatrogasaca, vojske, bolnice te vodovodnih i energetskih službi kako bi razradili odgovore na sve moguće krizne scenarije, od nestašica energije i blokada opskrbe do oružanog napada na otočnu luku.
„Moramo biti spremni na sve“, rekla je iz svog ureda u Visbyju, srednjovjekovnoj prijestolnici otoka. Dodala je da sada surađuje sa svih 92 otočne župe kako bi stanovništvo bilo upoznato s postupcima u slučaju bilo kakve krize.
Gustafsson je rekao da iz suradnje s ukrajinskom jedinicom za dronove izvlači važne pouke. “Bio sam iznenađen količinama koje oni svakodnevno koriste i s kojima se suočavaju. Moja glavna pouka je da moramo mnogo više trenirati s dronovima.“, rekao je.
Trajno raspoređivanje
S obzirom na važnost Gotlanda za NATO, pojedine članice smatraju da bi Savez mogao učiniti i više. Dvojica NATO-ovih diplomata, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, smatraju da bi Savez trebao razmotriti trajno raspoređivanje sustava protuzračne obrane dugog dometa na otoku kako bi dodatno odvratio Rusiju. Ključno je, smatra Claesson, ne prepustiti inicijativu Moskvi.
„Ne smijemo sjediti skrštenih ruku i čekati da se ruske oružane snage ponovno oporave do određene razine sposobnosti. Moramo stalno biti na oprezu i spremni.“, rekao je švedski načelnik obrane.
