Rat s Iranom uzima svoj danak u mnogim sferama, ali najviše stradava globalno tržište nafte. Posljedice toga vide se i još će se vidjeti i u zemlji koja je s Izraelom počela navedeni rat 28. veljače – u SAD-u, ali na globalnoj razini možda i više.
O tome svjedoči i tekst specijaliziranog medija Argus od 29. svibnja kojeg objavljujemo ispod.
Oglasili se naftni divovi
Veliki američki naftni proizvođači upozorili su da smanjenje zaliha koje je ublažilo poremećaje u opskrbi uzrokovane sukobom na Bliskom istoku doseže svoje granice, postavljajući temelje za više cijene sirove nafte.
Iznadprosječne zalihe na početku godine, zajedno s ispuštanjem iz strateških rezervi i izuzećima za sankcioniranu naftu, pomogle su ublažiti utjecaj efektivnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, koji čini oko petinu globalnog dnevnog protoka sirove nafte.
„Sposobnost tržišta da apsorbira ovu neravnotežu danas je drastično smanjena u odnosu na početak“, rekao je glavni izvršni direktor Chevrona Mike Wirth na konferenciji Bernstein Strategice Decisions u New Yorku ovog tjedna.
“Tijekom sljedećih nekoliko tjedana vjerojatno ćemo vidjeti kako se ti pritisci šire izravno na fizičke cijene i postoji veći pritisak na rast nego što bih očekivao kako ulazimo u lipanj, a svakako i u srpanj”, rekao je.
Raspad energetskog ustroja svijeta: UAE napuštaju OPEC
Loš scenarij
Takav scenarij otvara mogućnost da bi se čak i ako se postigne dogovor o završetku rata s Iranom i ponovnom otvaranju ključne naftne luke, više cijene nafte mogle zadržati.
„Približavamo se nečuvenim razinama zaliha – mislim, stvarno, stvarno niskim razinama“, rekao je viši potpredsjednik ExxonMobila Neil Chapman na konferenciji. „Možete raspravljati hoće li to dosegnuti te stvarno niske razine za dva ili tri tjedna. Kad dođete do te točke, vidjet ćete kako cijene naglo rastu.“
Cijene nafte kretale su se u rasponu od 90 do 110 dolara po barelu tijekom tog razdoblja samo zbog napora da se smanje zalihe. “Ne može trajati vječno”, upozorio je Chapman. “Nakon što dođete do minimalnih razina zaliha i najnižih razina zaliha svih vremena, postoji samo jedan put.”
Iako će se trenutna energetska kriza vjerojatno pokazati kratkoročnom, Wirth je rekao da bi mogle postojati dugoročne posljedice, iako je dodao da je teško predvidjeti kakve bi one mogle biti.
Jedan od neposrednih učinaka bit će napor da se izgrade rezerve kako bi se zaštitili od sličnih kriza u budućnosti, što će podržati potražnju za naftom i potaknuti rast cijena. Milijarde dolara također će se morati potrošiti na popravak oštećenih energetskih postrojenja diljem Bliskog istoka, što bi moglo potaknuti pritiske na troškove u industriji.
„Sve to upućuje na to da će donja granica ispod cijena vjerojatno biti malo čvršća i viša nego što bi inače bila“, rekao je Wirth.
Ako se blokada Hormuza nastavi, europske rezerve plina dosegnut će kritične razine
