Domovinski pokret predstavio je deklaraciju kojom od hrvatskih vlasti traži aktivniji angažman u zaštiti položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini te pokretanje inicijative za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH.
U deklaraciji navode da je Hrvatska, kao potpisnica Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, “obvezna i dužna službeno stati u zaštitu Hrvata u Bosni i Hercegovini”. Tvrde da se Hrvatima u BiH već godinama uskraćuje pravo na izbor legitimnih političkih predstavnika te da se Federacija BiH, prema njihovoj ocjeni, postupno pretvara u entitet pod dominantnim bošnjačkim političkim utjecajem.
Iz Domovinskog pokreta ističu kako su Hrvati u BiH tijekom 1990-ih pristali uključiti Herceg-Bosnu u Federaciju BiH uz određena politička jamstva. Smatraju da dio tadašnjih dogovora nikada nije proveden te da ni Washingtonski ni Daytonski sporazum nisu predvidjeli model u kojem bi brojniji narod mogao birati političke predstavnike drugom konstitutivnom narodu.
Traže raspravu u Vladi i Saboru
“Svako daljnje odlaganje rješenja hrvatskog pitanja u BiH značilo bi nerazumijevanje globalnog konteksta i postupanje suprotno potpisanim obvezama Republike Hrvatske”, navodi se u deklaraciji.
Stranka poziva Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski sabor da otvore raspravu o položaju Hrvata u BiH te da postignu dogovor o konkretnim koracima koje bi Hrvatska trebala poduzeti.
Istodobno kritiziraju dosadašnje pokušaje rješavanja pitanja izbornog predstavljanja Hrvata u BiH, ocjenjujući ih nedostatnima.
Kao rješenje predlažu uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH. Tvrde da takav model ne bi ugrozio opstanak Federacije BiH, nego bi Hrvatima omogućio izbor vlastitih političkih predstavnika.
“Pozivamo na hitno ustrojavanje hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH”, poručuju iz Domovinskog pokreta.
“Izborna jedinica ne bi morala biti u teritorijalnom kontinuitetu”
Iz Domovinskog pokreta naglašavaju kako hrvatska izborna jedinica ne bi morala biti u teritorijalnom kontinuitetu. Smatraju da bi takvo rješenje otklonilo dugogodišnje prijepore oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
U završnom dijelu deklaracije upozoravaju da bi, ako ne dođe do dogovora o novom modelu političkog predstavljanja Hrvata u BiH, trebalo razmotriti i druga rješenja.
Pritom navode da bi hrvatska strana u tom slučaju imala pravo tražiti povratak na stanje prije Washingtonskog sporazuma, odnosno obnovu Herceg-Bosne kao sastavnice Sjedinjenih Država BiH.
“Ako ovaj prijedlog ne bude prihvaćen ili se kroz dijalog ne pronađu druga sustavna i dugoročna rješenja prihvatljiva Hrvatima, hrvatska strana ima svako pravo na vraćanje statusa prije sporazuma, a to bi značilo povratak Hrvatske Republike Herceg-Bosne”, stoji u deklaraciji.
“Pozivamo sve Hrvate na zajedništvo”
Iz Domovinskog pokreta poručuju kako se više ne smije dopustiti mogućnost da Hrvatima u BiH drugi narod bira političke predstavnike.
“Nikada više i ni pod kojim uvjetima ne smije postojati nikakva mogućnost da Hrvatima u BiH drugi narod bira predstavnike. Sada je krajnji čas da se ‘hrvatsko pitanje’ u BiH riješi. Pozivamo sve Hrvate, gdje god bili, na zajedništvo u obrani ovoga vitalnog hrvatskog nacionalnog interesa”, zaključuju iz Domovinskog pokreta.
