Leš grbavog kita, čiji su život i smrt mjesecima plijenili javnost, u subotu je konačno izbačen na obalu jedne danske plaže.
Do toga je došlo nakon što je njegova lešina dva tjedna čamila u plitkim vodama.
Obdukcija kojom će se utvrditi uzrok kitove smrti zakazana je za ovaj tjedan.
Od milja nazvan ‘Timmy’, zdravlje mladog mužjaka pomno su pratili njemački mediji otkako je prvi put uočen kod njemačke obale 3. ožujka.
Pronađen je mrtav i nasukan kraj malog danskog otoka Anholt u Kattegatu, tjesnacu koji povezuje Baltičko i Sjeverno more, 14. svibnja.
Njegovom smrću zaključili su mjeseci spornih napora spašavanja, koji su kulminirali 2. svibnja njegovim prijevozom teglenicom prema Sjevernom moru u konačnom pokušaju da ga vrati u njegovo prirodno atlantsko stanište.
Prije puštanja, navodno je bio priključen GPS odašiljač za praćenje budućeg položaja kita, navodi dpa.
Danska agencija za zaštitu okoliša sljedeći će tjedan ispitati lešinu kako bi utvrdila uzrok smrti.
Danska novinska kuća News5 u subotu je objavila snimku uživo lešine koja se vuče na obalu kabelom pričvršćenim za kamion na plaži.
Nije jasno zašto je Timmy zaplivao u Baltičko more koje je daleko od njegovog staništa i nije mu odgovaralo.
Međutim, neki stručnjaci kažu da je možda izgubio put dok je plivao za jatom haringi ili tijekom migracije.
Od tada se sisavac više puta nasukao u plitkim vodama. Bio je u jasnoj nevolji, disao je nepravilno i često se danima jedva kretao.

Timmy je također patio od lošeg stanja kože, povezanog s niskim sadržajem soli u Baltičkom moru, pa su ga spasitelji mazali kilogramima cinkove masti.
Tijekom višetjednih napora spašavanja pojavila se rasprava o tome treba li pustiti kita da umre na miru ili pokušati pomoći pri njegovom povratku u Atlantik.
Stručnjaci njemačkog oceanografskog muzeja izrazili su zabrinutost da kit neće biti dovoljno spreman da se vrati na otvoreno more nakon pokušaja spašavanja.
“Šanse za uspješno spašavanje vrlo su male zbog lošeg zdravstvenog stanja životinje i općenito loše prognoze”, stoji u priopćenju muzeja.
Pokušaj spašavanja financirala su dva milijunaša, među kojima i Karin Walter-Mommert.
