Ujedinjeni narodi uputili su dramatičan apel svjetskoj javnosti pozivajući na hitne i koordinirane pripreme za neizbježan povratak El Niña, moćnog oceansko-atmosferskog fenomena koji bi u idućim mjesecima mogao izazvati val nezapamćenih vremenskih ekstrema diljem planeta. Prema najnovijim službenim predviđanjima, povratak ovog cikličkog poremećaja očekuje se s iznimno visokim stupnjem vjerojatnosti, a meteorološki modeli već sada sugeriraju da bi njegova snaga mogla dosegnuti povijesne razmjere.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je kako postoji čak 80 posto šanse da se ovaj žestoki klimatski obrazac formira prije rujna ove godine. Također, vjerojatnost da će se zadržati sve do studenog iznosi golemih 90 posto. Većina prognostičkih modela ukazuje na to da će povratak ovog poremećaja u oceanu i atmosferi po snazi biti “najmanje umjeren”, a vrlo vjerojatno i iznimno jak. Znanstvenici su ranije već počeli upozoravati kako bi ovo mogao biti najsnažniji El Niño zabilježen u ovom stoljeću.
Najnovije procjene stručnjaka izazvale su duboku zabrinutost u samom vrhu UN-a, čiji dužnosnici upozoravaju da će predstojeći atmosferski poremećaji dodatno opteretiti ionako destabilizirani globalni klimatski sustav. Glavni tajnik UN-a António Guterres naglasio je da čovječanstvo ovu situaciju mora shvatiti kao krajnji i hitni alarm za klimu, piše Guardian.
UN upozorava na katastrofalne ekstrame i opasnost za globalne zalihe hrane
“Uvjeti koje donosi El Niño zapravo će preliti gorivo na vatru već užarenog svijeta. Posljedice će nas pogoditi još jače, osjetit će se još dalje i prelazit će državne granice razarajućom brzinom”, poručio je šef UN-a. Posljednji val El Niña, koji je harao tijekom 2023. i 2024. godine, uvrstio se među pet najjačih u povijesti. Upravo je on pretvorio 2024. u pakleno razdoblje koje je potuklo sve dotadašnje globalne temperaturne rekorde. Iz WMO-a napominju kako se neuobičajeno visoke temperature u iduća tri mjeseca očekuju u gotovo svim dijelovima planeta, uz ogromnu opasnost od ekstremnih suša i nezapamćenih poplava.
Iako je svaki El Niño priča za sebe, klimatolozi ga općenito povezuju s ekstremnim oborinama u dijelovima Južne Amerike, na jugu SAD-a, u Rogu Afrike te u središnjoj Aziji. S druge strane, sušni pakao redovito pogađa Srednju Ameriku, sjeverni dio Južne Amerike, Karibe, Australiju, Indoneziju i dijelove južne Azije. Toplije oceanske vode također mogu pojačati i intenzitet uragana u središnjem i istočnom dijelu Tihog oceana, dok s druge strane obično koče njihovo formiranje u Atlantskom bazenu.
Ova zlokobna predviđanja stižu u trenutku kada zapadna Europa tek izlazi iz neuobičajeno vrućeg svibnja, tijekom kojeg su u Velikoj Britaniji i Irskoj srušeni povijesni temperaturni rekordi. WMO i britanski Met Office prošlog su tjedna izdali upozorenje da nas nova rekordno najtoplija godina na globalnoj razini gotovo sigurno čeka prije kraja ovog desetljeća. S obzirom na povratak El Niña, to će se najvjerojatnije dogoditi već 2027. godine. Gareth Redmond-King iz britanskog analitičkog centra Energy & Climate Intelligence Unit (ECIU) otvara još jedan gorući problem – zalihe hrane. Poljoprivreda širom svijeta već grca pod teretom klimatskog sloma i drastičnog smanjenja dotoka umjetnih gnojiva uzrokovanog ratom u Iranu.
“Kaos koji će El Niño posijati, dok nas bude vodio prema vjerojatno najtoplijoj godini u povijesti 2027., bit će apsolutno razarajući za poljoprivrednike. Za prevelik broj ljudi diljem svijeta to više neće biti pitanje ekonomije, nego pitanje života i smrti”, upozorava Redmond-King. Ovaj klimatski fenomen inače izbija svakih nekoliko godina, a njegovo divljanje u prosjeku traje između devet i dvanaest mjeseci. Tijekom tih faza, pacifički vjetrovi koji uobičajeno guraju toplu vodu prema zapadu naglo oslabe ili potpuno promijene smjer. To omogućuje površinskom sloju vode u tom dijelu Tihog oceana da se ekstremno zagrije, piše Guardian.
‘Hitan prekid ovisnosti o fosilnim gorivima’
WMO navodi da su temperature površine mora u ključnim dijelovima Pacifika već krajem travnja i sredinom svibnja opasno dotaknule same pragove El Niña, potaknute neuobičajeno toplim uvjetima u dubljim slojevima oceana. Također, ponašanje atmosfere u potpunosti odgovara njegovom punom razvoju.
Svjetska meteorološka organizacija službeno je odbacila izraz “super El Niño”, koji su pojedini znanstvenici počeli koristiti u javnosti zbog straha od ekstremne snage ovog događaja, pojašnjavajući kako taj izraz jednostavno ne postoji u službenoj klasifikaciji.
“Jedini učinkovit odgovor na ovu situaciju jest klimatska akcija koja je po snazi ravna samoj krizi. To znači hitan prekid ovisnosti o fosilnim gorivima, ubrzan prijelaz na obnovljive izvore energije, zaštitu najranjivijih skupina društva te uspostavu sustava rane uzbune koji moraju biti dostupni doslovno svakom čovjeku na planetu”, zaključio je šef UN-a Guterres.
