SEGET – Kakva divna boja mora pored ovog bagera koji po nalogu “šefa” revno gazi i ravna naneseni materijal koji ovdje svakako ne pripada. Nemoguće je ne primijetiti ovu divnu mliječno bijelu nijansu na površini nastalu djelovanjem drobljenog kamena i šljunka kojemu ovdje nije mjesto te promijenjenu obalu i more koje će ribe i račići bez sumnje – obožavati.
Možda neće ribe i račići, ali sigurno hoće turisti, pa možda stane i koji ručnik za plažu više, pa možda netko popije i koje piće više u načelnikovom kafiću koji je vrlo blizu što će načelnika, plaćenog da čuva more i pomorsko dobro, sigurno obradovati? Uz plaću koju dobiva iz džepova građana svaki novi priljev u novčanik ostvaren kroz ugostiteljstvo dobro dođe. Za more, škrape i prirodnu obalu ove naše Hrvatske koga briga!
Možda je riječ o još jednoj “prijeko potrebnoj” dohrani, nužnoj operaciji prilikom koje se trajno mijenja prirodna obala, zamućuje more i pune razni privatni džepovi. No, kao što smo naglasili, vrijeme je da se svi sumnjivi potezi devastacije i nasipanja mora pod krinkom nadohrane krenu PRIJAVLJIVATI. Pa neka institucije zadužene za istragu provjere rade li pojedini načelnici i gradonačelnici direktno protiv svojih vlastitih gradova i općina. Detaljnje upute imate OVDJE.
Kako da komunalni redar djeluje protiv načelnika?
– Znam da je uništavanje pomorskog dobra u Segetu neiscrpna tema, ali evo naš načelnik Sorić, ispred svojeg privatnog zemljišta i kafića koji možda ima ili nema koncesiju za plažu i suncobrane, nasipava pomorsko dobro žalom. Što da očekujemo od drugih građana Segeta? Koga da mi građani zovemo, komunalnog redara kojem je šef načelnik Ivo Sorić i koji postupa samo kada Sorić odobri? Nema smisla ni koristi! Sramota! – glasila je poruka čitatelja iz Segeta koji nam je ustupio i snimke bagera i ostalog.
Navedeno smo pokušali provjeriti u Splitsko – dalmatinskoj Županiji odakle nam stiže sljedeći odgovor:
“Vezano uz upit o navodnom nasipavanju žala na području Općine Seget, obavještavamo da Splitsko-dalmatinska županija na toj lokaciji nije izdala koncesiju za zahvate na pomorskom dobru.Kao što znate, Županija nema inspekcijske ovlasti te u slučaju mogućih nezakonitih zahvata postupa nadležno inspekcijsko tijelo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Zaprimljene prijave prosljeđuju se nadležnim službama na postupanje”, napisala je pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet SDŽ.
Postoji li ovdje uz to, i je li provedena ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš? Radi li se ovdje dosita o jednom običnom zločinu protiv okoliša?
Prirodne škrape i kamenita morska obala predstavljaju složene ekosustave u kojima žive brojne vrste algi, školjki, rakova i riba. Kada se ti prostori zatrpaju kamenim materijalom, nestaju prirodna staništa i mrijestilišta, mijenja se kretanje mora i sedimenta, a dugoročno dolazi do erozije, zamućenja mora i novih oštećenja obale
Foto: Čitatelj/Google Maps/Uređena zemlja
Rigorozne kazne za (grado)načenike
Postavlja se pitanje, uništava li načelnik Segeta javno dobro svima pred nosom, isto oni koje je po Zakonu dužan štititi? Ako da, zašto? I temeljem čega?
Odgovore smo pokušali saznati poslavši Općini službeni upit, no to je uzaludna misija kad je Općina Seget u pitanju.
Ako načelnik ili gradonačelnik zloupotrebljava pomorsko dobro — primjerice nezakonitim nasipavanjem mora, betoniranjem obale, pogodovanjem investitorima ili ignoriranjem devastacije — može odgovarati na više razina: prekršajno, upravno, financijski, pa čak i kazneno.
Prema važećem hrvatskom zakonodavstvu, za nezakonito nasipavanje mora i izvođenje zahvata bez valjane pravne osnove propisane su vrlo visoke novčane kazne. Za pravne osobe kazne dosežu od 33.000 do čak 130.000 eura, dok odgovorne osobe — što mogu biti načelnici, gradonačelnici ili službenici — osobno odgovaraju kaznama od 2.000 do 6.000 eura.
Zakon posebno predviđa odgovornost jedinica lokalne samouprave ako ne poduzimaju mjere zaštite pomorskog dobra ili toleriraju nezakonite zahvate. U novijim tumačenjima zakona naglašava se da se kazne više ne bi smjele plaćati iz općinskih ili gradskih proračuna, nego osobno odgovorne osobe, odnosno načelnici i gradonačelnici.
Ako se utvrdi da je načelnik svjesno omogućio devastaciju obale, pogodovao privatnim interesima ili zloupotrijebio položaj, slučaj može prerasti iz prekršajnog u kazneni postupak. Tada u obzir dolaze kaznena djela poput:
- zlouporabe položaja i ovlasti,
- nesavjesnog rada u službi,
- pogodovanja,
- oštećenja okoliša,
- ili protupravne gradnje.
U takvim slučajevima postupke mogu voditi:
- DORH,
- USKOK,
- građevinska inspekcija,
- inspekcija zaštite okoliša,
- lučka kapetanija,
- te Državni inspektorat.
Lokalni akti NISU iznad Zakona RH, a ni građani nisu budale, stoga ćemo u javnom interesu, kod nadležnih institucija provjeriti ima li Ivo Sorić, načelnik Općine Seget, valjani pravni temelj za zahvate na pomorskom dobru pred vlastitim ugostiteljskim objektom. Ili pak ilegalno u lovu na privatni profit uništava sve ono što bi kao načelnik morao čuvati?
Načelnika Segeta na telefon nismo uspjeli dobiti pa smo ponovno poslali službeni upit u kojem tražimo objašnjenje, a upit smo poslali i u Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te ćemo odgovore objaviti čim ih dobijemo.
J.T.
