U siječnju 2024. portal Axios objavio je da tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Joe Biden, „gubi strpljenje” s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Do tog trenutka izraelski rat u Gazi trajao je već mjesecima, a Biden se suočavao s javnim kritikama zbog američke potpore sukobu. Vojna operacija nastavila se do kraja njegova mandata i protegnula se na prvih deset mjeseci drugog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa. Od tada mediji redovito objavljuju anonimne izvještaje o nesuglasicama i „frustrirajućim” telefonskim razgovorima između Trumpa i izraelskog premijera.
Međutim, američka podrška bliskoistočnom savezniku nikada nije ozbiljno dovedena u pitanje. Ovoga tjedna pojavio se još jedan anonimni izvještaj o navodno žestokom telefonskom razgovoru punom psovki između američkog i izraelskog čelnika, koji se brzo proširio međunarodnim medijima. Axios je u ponedjeljak objavio da je Trump Netanyahua nazvao „je*eno ludim” te ga oštro kritizirao zbog izraelske eskalacije u Libanonu. Otprilike u isto vrijeme izraelski napad usmrtio je šest osoba, uključujući dvoje djece, u južnolibanonskom gradu Al-Marwaniyahu. Stručnjaci ističu da su, unatoč curenjima informacija o svađama, politike ono što je uistinu važno, a one su se vrlo malo promijenile.
Ryan Costello, iz organizacije National Iranian American Council Action (NIAC), rekao je da su politički promatrači već počeli „ismijavati” izvještaje o navodnom bijesu američkih predsjednika prema Netanyahuu iza zatvorenih vrata. „Ono što je zaista važno jest ono što se događa u praksi”, rekao je Costello za Al Jazeeru. „Izvještaji koji se temelje na jednom izvoru, prema kojima Trump kao snažni vođa podiže slušalicu i viče na Netanyahua jer potkopava američku politiku, proturječe stvarnim političkim ishodima u kojima Netanyahu dobiva upravo ono što želi”, izjavila je Isabelle Hayslip, voditeljica u američkoj organizaciji za ljudska prava DAWN.
Dvije administracije, isti izvještaji
Iako postoje izvještaji da je Trump oštro ukorio Netanyahua, Hayslip smatra da američka politika i dalje ostaje usklađena s izraelskim interesima. „Trump nema posljednju riječ o izraelskim potezima. Kao i njegovi prethodnici, pokazao se potpuno nesposobnim dati prednost američkim interesima, umjesto da udovoljava izraelskim ekspanzionističkim težnjama.” Najnoviji izvještaj dolazi u trenutku kada se Trump suočava sa sve većim pritiskom demokratskih protivnika i dijela vlastitih pristaša zbog načina na koji vodi rat protiv Irana, koji je zajedno s Netanyahuom pokrenuo 28. veljače. Sukob, tijekom kojeg je Iran zatvorio Hormuški tjesnac, doveo je do naglog rasta cijena goriva u SAD-u i dodatno potaknuo inflaciju. Kritičari optužuju Trumpa da je dopustio Izraelu da uvuče Sjedinjene Države u rat koji ne služi američkim strateškim interesima.
Budući da pregovori o okončanju rata stagniraju, izraelska eskalacija u Libanonu i prijetnje bombardiranjem Bejruta riskiraju urušavanje krhkog primirja koje je stupilo na snagu u travnju. Iranski dužnosnici sugerirali su da su zbog izraelskih napada u Libanonu prekinuli kontakte sa Sjedinjenim Državama. Prije Axiosova izvještaja Trump je objavio da je razgovarao s Netanyahuom i neimenovanim predstavnikom Hezbollaha te da su se obje strane složile da će „sva pucnjava prestati”.
No Netanyahu je brzo poručio da će izraelska vojska „nastaviti djelovati prema planu u južnom Libanonu”, gdje produbljuje invaziju i pretvara čitave gradove u ruševine. Aktivisti tvrde da se izraelska djelovanja u Libanonu i šire po regiji ne bi mogla dogoditi bez američke potpore. Unatoč tome, anonimni izvještaji prema kojima je američki predsjednik ljutit na Netanyahua postali su redovita pojava u medijima. Takvi se navodi pripisuju američkim dužnosnicima, ali nije jasno kako su slična „curenja” informacija s gotovo identičnom porukom opstala kroz dvije administracije različitih političkih stranaka.
‘Ublažavanje ljutnje’
Javno su se i Bidenovi i Trumpovi suradnici uglavnom suzdržavali od kritiziranja Izraela. Trump je redovito hvalio izraelskog premijera, tvrdeći u više navrata da Izrael bez Netanyahuova vodstva ne bi opstao. U prosincu je tijekom sastanka na Floridi Netanyahua nazvao i herojem. „Uz vas smo i nastavit ćemo biti uz vas”, rekao je Trump Netanyahuu. Dva tjedna ranije Axios je izvijestio da je Bijela kuća „ukorila” Netanyahua zbog izraelskog kršenja primirja u Gazi. Malo ljudi zna točan sadržaj razgovora na najvišoj razini u Bijeloj kući. Ponekad visoki dužnosnici, uključujući članove Vijeća za nacionalnu sigurnost, prisustvuju razgovorima predsjednika sa svjetskim čelnicima nakon prethodnih brifinga.
Negar Mortazavi, viša suradnica Centra za međunarodnu politiku, istraživačke neprofitne organizacije, smatra da bi curenje informacija o napetom razgovoru između Trumpa i Netanyahua moglo imati cilj prikazati Trumpa kao čvrstog prema Izraelu i tako ublažiti nezadovoljstvo zbog rata. „To bi mogao biti način ublažavanja ljutnje ili prebacivanja dijela krivnje sa SAD-a za nastavak ovog nepopularnog i nepotrebnog rata”, rekla je Mortazavi za Al Jazeeru. Dodala je da je poruka takvih izvještaja: „Pogledajte, jako smo ljuti na Izrael. Vičemo na njih. Nazivamo ih pogrdnim imenima.” No Mortazavi naglašava da je politika važnija od retorike: „Mijenja li to činjenice na terenu?”
Od početka izraelskog rata u Gazi u listopadu 2023. SAD je Izraelu pružio gotovo 25 milijardi dolara vojne pomoći, pomagao u obrani od iranskih osvetničkih napada te stavio veto na nekoliko rezolucija o prekidu vatre u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Informacijski rat
Costello smatra da je curenje informacija vjerojatno bilo usmjereno prema Iranu. „Ovo prvenstveno vidim kao signal Irancima da je Trump ozbiljan i da želi odvojiti događanja u Libanonu i izraelske napade od pregovora s Iranom”, rekao je. „Tek treba vidjeti u kojoj je mjeri ta navodna oštra kritika dovela do promjene izraelske politike, a mislim da Netanyahu ima snažan poticaj nastaviti s prkosnim ponašanjem.”
Axios je stao iza svojeg izvještavanja. „Ostajemo pri svom izvještaju, koji je, usput rečeno, naveo da su ‘Trump i Netanyahu imali nekoliko napetih razgovora u prošlosti, ali su i dalje blisko surađivali po pitanju Irana i drugih tema’”, izjavio je glasnogovornik Axiosa Jake Wilkins. Mortazavi upozorava da sve strane uključene u rat s Iranom pokušavaju utjecati na percepciju javnosti o sukobu.
Kao primjer navela je nedavne glasine da je iranski predsjednik Masoud Pezeškian podnio ostavku, što je njegov ured brzo demantirao. „Ovo je vrlo hibridan rat. To je rat na bojištu. Obavještajni rat. Rat narativa”, rekla je Mortazavi. „A tu je i informacijski rat, koji uključuje dezinformacije, poluistine i strateški plasirane informacije”.
