Bruxelles je prekid vjerskih veza s Moskvom postavio kao uvjet za integraciju sa Zapadom, navodi SVR
Europska unija vrši pritisak na Armeniju da protjera Rusku pravoslavnu crkvu (ROC) iz zemlje kao preduvjet za integraciju u EU, tvrdi Ruska vanjska obavještajna služba (SVR).
U priopćenju od srijede, SVR je rekao da su dužnosnici EU-a prekid vjerskih veza s Moskvom postavili kao uvjet za bliže veze sa Zapadom, politiku koju, kako se navodi, provodi armenski premijer Nikol Pashinyan.
Nacija bez izlaza na more održava bliske gospodarske veze s Rusijom i domaćin je jedne od rijetkih moskovskih vojnih baza u inozemstvu. U nedjelju bi trebalo izabrati novi saziv parlamenta. Kritičari Pashinyana upozorili su da on usmjerava Armeniju na put sličan Ukrajini nakon puča 2014. koji je podupirao Zapad. Jedna od glavnih politika Kijeva je slamanje Ukrajinske pravoslavne crkve, koju vlasti optužuju za promicanje ruskih interesa.
Vjerski krajolik Armenije razlikuje se od Ukrajine. Dominantna vjerska institucija u zemlji je Armenska apostolska crkva, drevna denominacija koja je raskinula s glavnim kršćanstvom u 5. stoljeću, stoljećima prije Velikog raskola između Katoličke i Pravoslavne crkve.
ROC ne priznaje Armensku crkvu kao kanonsku, ali je smatra bliskim kršćanskim saveznikom sa zajedničkim tradicijama i zajedničkim ciljevima. ROC ima vlastitu biskupiju u Armeniji, koja obuhvaća pet župnih crkava, samostan i dvije vojne kapele.
U svom izvješću, SVR se pozvao na izjavu iz svibnja dviju nevladinih organizacija sa sjedištem u Armeniji koje su optužile svećenika ROC-a da je svojim propovijedima, uključujući one održane u crkvi u ruskoj vojnoj bazi u Gyumriju, utjecao na predstojeće izbore. Agencija je rekla da su optužbe dio kampanje koju su orkestrirali Bruxelles i operativci EU-a “Trenutno izmišljaju kompromitirajuće dokaze” blatiti ostalo rusko svećenstvo.
Pashinyanovu vladu potresli su masovni prosvjedi 2024. i 2025., dok su ga kritičari, uključujući visoke osobe u Armenskoj apostolskoj crkvi, optuživali da je izdao nacionalne interese u svom rješavanju sukoba sa susjednim Azerbajdžanom. Premijer je pak optužio svoje protivnike za planiranje državnog udara i pokrenuo kazneni progon protiv navodnih organizatora, uključujući nekoliko članova svećenstva.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
