Domovinski pokret zatražio je da Hrvatska pokrene političku inicijativu za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH, čime bi se, kako tvrde, spriječilo ponavljanje scenarija u kojem Hrvati u BiH nemaju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. O toj temi raspravljalo se u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno”, u kojoj su sudjelovali Mladen Barać, Frano Matušić, Haris Zahiragić i Nino Raspudić.
Inicijativa DP-a otvorila je novu političku raspravu u Hrvatskoj i BiH, osobito uoči izbora koji bi se trebali održati u listopadu 2026. godine. Iz Domovinskog pokreta poručuju kako žele spriječiti “bilo kakvu mogućnost preglasavanja hrvatskog naroda”, dok su iz HDZ-a Hrvatske naglasili da je za promjenu izbornog sustava i Ustava BiH potreban dogovor političkih stranaka i institucija unutar BiH.
Glavni tajnik Domovinskog pokreta i državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Mladen Barać rekao je kako ta tema ne bi smjela biti “bauk”.
“Otvaranje ove teme ne bi trebalo biti nikakav bauk. Pogledajmo izborne jedinice u RH. Imamo izborne liste za dijasporu, za nacionalne manjine. Ovo što bismo mi željeli vidjeti u BiH da se odrazi na terenu je da isti ljudi koji su prijavljeni na istim boravišnim mjestima, po istim boravišnim listama, glasaju isto tako, ali da imaju dvije glasačke kutije”, rekao je Barać.
Dodao je kako Domovinski pokret u roku od dva tjedna namjerava predstaviti službeni pozicijski dokument o toj temi te ga ponuditi koalicijskim partnerima, saborskim klubovima i Uredu predsjednika Republike Hrvatske.
“Mi smatramo da je sazrelo vrijeme da plasiramo tu ideju, da RH nastupi državnički i da pored izmjena izbornog zakona to vežemo uz konkretnu hrvatsku izbornu jedinicu”, poručio je Barać.
Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić rekao je kako Hrvatska ima jasnu poziciju kada je riječ o zaštiti prava Hrvata u BiH. Ponovio je stav da su Hrvati četiri puta preglasani pri izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.
“To je na neki način zloporaba tog mehanizma glasovanja za člana Predsjedništva BiH jer Hrvati nisu glasovali za Komšića u četiri navrata i sasvim sigurno je da to treba ispraviti”, kazao je Matušić.
Naglasio je, međutim, da rješenje prije svega ovisi o dogovoru Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH.
“Na tri konstitutivna naroda leži ta težina ispravka tih nepravilnosti, odnosno u ovom slučaju na Bošnjacima i Hrvatima u Federaciji koje se trebaju dogovoriti”, rekao je Matušić.
Najžešći dio rasprave otvoren je nakon spominjanja Herceg-Bosne. Barać je rekao kako bi pitanje bilo kojeg teritorijalnog oblika koji bi Hrvatima osigurao ravnopravnost bilo stvar dogovora naroda u BiH, ali tek kada, kako je naveo, hrvatsku politiku budu zastupali autentični hrvatski predstavnici.
Na to je oštro reagirao Haris Zahiragić, zastupnik u federalnom Domu naroda i potpredsjednik SDA.
“Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno, Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite”, rekao je Zahiragić.
Dodao je kako su takve poruke iz susjedne države neprihvatljive za BiH.
“Vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite. Argumentacija koju ste podastrli za to jednostavno ne stoji”, kazao je Zahiragić.
On je odbacio tvrdnje da je Željko Komšić nelegitiman član Predsjedništva BiH.
“Gospodin Željko Komšić, kojeg su ljevičari izabrali, legalan je i legitiman član Predsjedništva”, rekao je Zahiragić.
U raspravu se uključio i saborski zastupnik Nino Raspudić, koji je poručio kako problem nije Komšićevo osobno izjašnjavanje, nego političko predstavljanje.
“Željko Komšić može biti sto puta veći Hrvat od mene, od vas, potpuno svejedno, ali je problem što on ne predstavlja Hrvate”, rekao je Raspudić.
Prema njegovim riječima, postojeći izborni sustav Hrvatima u BiH oduzima politički pluralizam jer ih, zbog straha od preglasavanja, gura prema okupljanju oko jedne političke opcije.
“U svakom trenutku Bošnjaci mogu izabrati sve hrvatske političke predstavnike. Dodatna je šteta to za Hrvate što ta situacija, strah od preglasavanja, Hrvatima oduzima pravo na pluralizam”, rekao je Raspudić.
Matušić je tijekom rasprave ponovio kako je Komšić legalno izabran, ali da nije legitiman predstavnik hrvatskog naroda.
“Izabrali su ga Bošnjaci. To je više nego jasno. U sredinama u kojima su Hrvati većina, gotovo nimalo glasova nije dobio Komšić”, rekao je Matušić.
Zahiragić je, s druge strane, upozorio da bi model dviju glasačkih kutija otvorio pitanje prava onih građana Federacije BiH koji se ne izjašnjavaju ni kao Bošnjaci ni kao Hrvati. Podsjetio je i na presude Europskog suda za ljudska prava koje problematiziraju etnički model kandidiranja.
“Europski sud za ljudska prava je nama rekao da ovo pasivno biračko pravo ne bi smjelo biti etničko. A vi od nas očekujete da aktivno biračko pravo bude etničko”, poručio je Zahiragić.
Rasprava je završila bez približavanja stavova. Predstavnici hrvatske strane u emisiji naglašavali su potrebu zaštite legitimnog političkog predstavljanja Hrvata u BiH, dok je Zahiragić odbacio prijedlog hrvatske izborne jedinice i upozorio da BiH ne može prihvatiti rješenja koja bi, prema njegovu tumačenju, dodatno etnički dijelila izborni sustav.
Domovinski pokret najavljuje kako će svoj prijedlog konkretizirati u službenom dokumentu, dok iz HDZ-a Hrvatske poručuju da je interes Hrvatske stabilna, funkcionalna i europska BiH u kojoj će tri konstitutivna naroda biti ravnopravna.
